Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je uljana repica lani zabilježila rekordnu proizvodnju u posljednjih 27 godina, dok je proizvodnja pšenice pala, a silažni kukuruz i šećerna repa bilježe najveći pad priroda po hektaru. Uljane repice lani je proizvedeno 135.810 tona, 20,2 posto više nego u 2016. godini. To je ujedno i najveći prirod od 1990., napominju statističari. Uljane repice posijano je na 48.616 hektara, što je 32,2 posto više nego u 2016., a urod po hektaru iznosio je 2,8 tona, dok je u 2016. bio 3,1 tonu. Podaci o prirodima po hektaru pokazuju da je silažni kukuruz u 2017. ostvario najveći pad priroda po hektaru, i to s 41,4 tone u 2016. godini na 30,3 tone po hektaru. Silažnog je kukuruza lani proizvedeno 858.058 tona, ili 33,1 posto manje nego u 2016., a površine pod silažnim kukuruzom smanjene su za 8,7 posto, na 28.288 hektara. Smanjen je i prirod po hektaru šećerne repe, i to sa 75,5 tona u 2016. na 66,3 tone u prošloj godini. Šećerne je repe lani proizvedeno 1,29 milijuna tona, ili 10,8 posto više, a površine pod šećernom repom povećane su za 26,1 posto, na 19.533 hektara. Smanjeni su i prirodi po hektaru krumpira, kukuruza, djeteline, graška i bundeve. Najveće smanjenje površina, za gotovo 13 posto, prema godini prije zabilježeno kod žitarica pod kojima je bilo 461.483 hektara. Smanjene su i površine pod povrćem i jagodama, za 3,8 posto. Statistika pokazuje i da je proizvodnja pšenice smanjena za 28,9 posto, na 682.322 tone. Pod pšenicom je lani bilo 116.150 hektara, ili 30,9 posto manje, a prirod po hektaru iznosio je 5,9 tona, dok je u 2016. bio 5,7 tona. Smanjena je i proizvodnja pojedinih vrsta voća i povrća. Istodobno je povećana proizvodnja rajčice, krastavaca, salate, paprike ...H