Ekonomija
SLAVONIJA JE NEKAD BILA ZNAČAJAN KOOPERANTSKI BAZEN

U kooperaciji danas nije ni trećina naših svinjogojaca, u EU ih udruženo više od 90 %
Objavljeno 16. svibnja, 2018.

Svinjogojstvo u Hrvatskoj danas počiva na oko 100.000 krmača, stoga se uzgajivači s uzdahom prisjećaju vremena kada je taj broj bio i 2,5 puta veći te žele da se ova proizvodnja bar približi prijašnjim brojkama.

No, to je dugoročan posao koji se ne događa preko noći. Rast brojki priželjkuju, ali i najavljuju pojedine tvrtke (i njihove grupacije) kao nositelji proizvodnje, poručujući kako će do 2019. udvostručiti proizvodnju na farmama kooperanata, ali i širiti svoju kooperantsku obitelj. U povodu toga organiziran je i okrugli stol o temi dugoročne održivosti tog modela širenja proizvodnje. Nazočio mu je i direktor Croatiastočara Branko Bobetić, koji podsjeća na kronologiju događaja i trendova u svinjogojstvu, zbog čega je ono danas tu gdje jest, kao i njegova kooperacija.

Sjetimo se, još za vrijeme prvog Čobankovićeva mandata operativnog programa gradile su se farme s turnusima po 1000 tovljenika. Ljudi su počeli u vlastitom aranžmanu toviti, no malo ih je u tom vlastitom modelu opstalo - nisu imali sigurnog kupca.

Održiv model

Drugi je problem vezan uz sudbinu klaoničke industrije. Što se tiče prvih 10 klaonica koje smo imali, one su klale i imale neke ugovorne odnose s individualnim proizvođačima. Neke od njih prestale su se time baviti, neke su otišle u stečaj, a to su nemali kapacitet, što je dodatno otežalo poslovanje tog samostalnog modela u tovu. Nadalje, tu je i velik uvoz svinjskog mesa, koji je vezan uz pad domaće proizvodnje, stoga su neki kapaciteti prestali s radom. Uz sve to, tu su i nepovoljni krediti, visoke kamate i dr., podsjeća Bobetić, koji je prošli tjedan predstavljeni model udruživanja pojedinih nositelja proizvodnje, koji najavljuju značajno širenje, ocijenio održivim.

- Ima šansu jer to je između 150.000 i 200.000 tovljenika, što nije malo, no naslonjeno je na vezani model jakog mesoprerađivača, čije tvrtke u njegovoj grupaciji imaju razvijenu kooperantsku mrežu na terenu, a on svoje značajne otkupne, klaoničke i prerađivačke kapacitete. To ima dugoročnu perspektivu održivosti - ocjenjuje Bobetić.

Značajan je kooperantski bazen i Slavonija. Ipak, dosadašnje brojke u kooperaciji u svinjogojstvu nisu ni približno dostatne.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak ističe da suvremena organizacija uzgoja u svinjogojstvu zahtijeva i nužno udruživanje svih u lancu te proizvodnje - od organizatora proizvodnje, koji će nabavljati visoko kvalitetan genetski materijal i kvalitetnu hranu te pružati primjerenu veterinarsko-medicinsku zaštitu, do samih proizvođača, koji su opremljeni i educirani da mogu proizvoditi konkurentno, a važna je i povezanost svih njih s mesoprerađivačkom industrijom.

- Svinjogojska proizvodnja u nas u ovom trenutku obuhvaća 1,350.000 tovljenika, od čega je u kooperaciji manje od trećine, što je premalo i te brojke treba znatno podići. U EU-u više od 90 % uzgajivača proizvodi u nekom obliku udruživanja, zadruzi, proizvođačkim organizacijama i dr.

Duga tradicija

Zemlje koje imaju uspješno razvijeno svinjogojstvo imaju model udruživanja i to se pokazalo presudnim da bi ta proizvodnja bila uspješna. Jer, bez obzira na to mogu li doći do kvalitetnog genetskog materijala, proizvođači koji pojedinačno nastupaju imaju u realizaciji prodaje manje efekte ako ona nije unaprijed ugovorena i organizirana, ocjenjuje Kraljičak te dodaje kako RH u toj proizvodnji ima dugu tradiciju, iskustvo i znanje, a da sada ni sredstva više nisu problem s novom politikom i mjerama koje Ministarstvo poljoprivrede provodi unazad godinu i pol, uz potpore iz Ruralnog razvoja. Na potrebu udruživanja tjera i to što na velikom EU tržištu proizvođač pojedinac lakše pozicije vidi u kooperaciji, nego kao soloigrač.

- Drugi brine o vama, brinući, dakako, najprije o sebi - interpretira ključ jednog kooperantskog odnosa član Stručnog vijeća udruge OPG-ova Život Antun Laslo, s dugim kooperantskim stažem.

Usluga tova

Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) Goran Jančo, kaže, slobodni je strijelac, no, dodaje, kooperacija je za mnoge put. Brojni su kooperanti velikih nositelja proizvodnje u nas, kaže, ujedno i članovi Saveza.

- Oni rade uslugu tova za te firme i na taj su način uključeni u taj dio proizvodnje. Uvjeti variraju od organizatora do organizatora proizvodnje, tako da svaki kooperant pojedinačno ocjenjuje što je u nekom trenutku povoljnije za njega, a mi u Savezu u te njihove obvezne odnose ne ulazimo.

SUS pozdravlja najave tvrtki za širenje kooperantske priče u svinjogojstvu. “Kao Savez vidimo tu svoju šansu kroz proizvodnju odojaka, zasad je najveće podrijetlo tih svinja iz uvoza”, kaže Jančo.

Intencija SUS-a jest da se sadašnji broj od 100.000 krmača udvostruči, da se što veći broj tovljenika zakolje i preradi u našim klaonicama.

- U tu svrhu treba razviti prerađivački sektor i proizvodnju odojaka. To su dvije niše na koje možemo djelovati - kaže Jančo. Želja za bar udvostručenjem broja krmača priziva vrijeme kada je hrvatska svinjogojska proizvodnja počivala na 245.000 krmača, no, ocjenjuje Jančo, kooperacija u tom smislu zasad ne prepoznaje proizvodnju odojaka da bi netko bio zainteresiran da ulazi u tu proizvodnju, no u Savezu se nadaju da će se to uskoro promijeniti.

Suzana ŽUPAN
Mali kroz kooperaciju jačaju

Kooperacija (u svinjogojskoj proizvodnji) dobro je funkcionirala u vrijeme bivših PIK-ova, poput Kooperacije PIK-a Đakovo, koju i danas s nostalgijom zazivaju mnogi i ističu kao svijetao primjer, poput Antuna Lasla. - Moje iskustvo kaže da su za vrijeme te kooperacije bili povoljni odnosi za poljoprivrednika. Ne vidim budućnosti dok ponovno ne profunkcionira kooperacija, zadrugarstvo. Jer, mali nismo prepoznatljivi, a, ako nas je više, tada smo ozbiljni proizvođači i više cijenjeni, više uvažavani na tržištu. Problem je u pojedincima što izbjegavaju kooperantske odnose, a nisu svjesni da gube na proizvodnji, plasmanu, da ih se više zakida, da im se umanjuje cijena. S druge strane, da rade kroz neku kooperaciju, imali bi osobe koje prate tržište, koje znaju kako se kreću cijene, tko i što traži, koliko nudi… Surađivao sam s Kooperacijom PIK-a Đakovo, istina kroz mlijeko i tov junadi, ne kroz svinje, i kamo sreće da se ponovi taj model. Bio sam zadovoljan - i cijenom i naplatom, marže nisu bile velike, nikada nije bilo problema. Bile su čak i štedne knjižice uz kooperaciju - ako niste trebali novac, položili biste ga na knjižicu i dobili kamate - sjeća se Laslo.

Goran Jančo

predsjednik SUS-a

Kooperacija jamči siguran otkup

Prvi čovjek SUS-a Goran Jančo nije ničiji kooperant niti je ikada bio. - Slobodni sam strijelac, to je moj izbor, moj put. Rekao bih - netko želi raditi u državnoj, netko u privatnoj firmi, a netko biti vlasnikom firme. Kooperacija jamči siguran otkup, ne utječe toliko cijena, a mi slobodni strijelci radimo negdje s gubitkom od oko kune po kili, ne možemo osnovne troškove pokriti. Kooperant u tom smislu nije u takvoj poziciji - on dobiva naknadu za svoj posao. Ima svoj rad, objekt, struju i vodu te on, u konačnici, ne može biti bez naknade ako radi, a kod nas, slobodnih strijelaca, to je drugačije. Odlučili smo se za takav put jer dođe situacija, no to je totalna neizvjesnost, kada mi u nekom trenutku tijekom godine možda i više zaradimo, no to nije pravilo - kaže Jančo.

Pritisak mesa iz Mađarske

I dok nam se kooperacija u svinjogojstvu značajnije tek treba zatalasati, zatalasale su se cijene svinjskog mesa. Goran Jančo ocjenjuje da je u ovom trenutku stanje loše, što potvrđuju i u Croatiastočaru. - Lani je došlo do oporavka cijena svinjskih polovica na EU tržištu, a sada su u padu - kaže Branko Bobetić. - U ovom bi dijelu godine cijena trebala rasti, no ona pada, oscilira na tjednoj bazi. Osjeti se pritisak mesa iz Mađarske jer je Daleki istok obustavio uvoz svinjetine iz Mađarske i već polako osjećamo pritisak njezinog mesa - govori Jančo o negativnim reakcijama tržišta na pojavu afričke svinjske kuge (ASK) na sjeveru te nam susjedne zemlje, stoga su poduzete mjere monitoringa.

Najčitanije iz rubrike