RAČINOVCI - Cvelferija će se u četvrtak prisjetiti najveće prirodne katastrofe u novijoj hrvatskoj povijesti koja je 17. svibnja 2014. godine poharala to područje na istoku županjske Posavine.

Nasip kod Rajeva Sela i Račinovaca popustio je pod udarom visokih voda i Sava je potpuno poplavila ta dva mjesta i susjednu Gunju. Djelomice su poplavljeni Đurići, Strošinci, Soljani i Posavski Podgajci. U poplavi su smrtno stradale i dvije osobe iz Rajeva Sela. Na tome je području 8700 stanovnika evakuirano iz svojih domova, više od 7300 zgrada bilo je izloženo djelovanju vode, evakuirano je više od 10.100 životinja i prikupljeno još više uginulih. Ukupne štete procijenjene su na gotovo 1,7 milijardi kuna, od čega samo na objektima 1,2 milijarde kuna.

Četvrta godišnjica poplava u Cvelferiji obilježit će se u Račinovcima, koji su odabrani za seosku prijestolnicu Vukovarsko-srijemske županije za 2018. godinu. Župan Božo Galić sazvao je sjednicu Stožera civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije koja će se održati u 10 sati u Domu kulture. Među brojnim točkama dnevnog reda predviđen je i osvrt na poplavu u županjskoj Posavini, a sjednici će nazočiti i lokalni čelnici stradalih općina Drenovci, Gunja i Vrbanja. Općinski načelnik Drenovaca Jakša Šestić ne krije razočaranje i podsjeća da su posljedice poplava i danas vidljive.

- Uzaludno je više govoriti i trošiti riječi. Iz godine u godinu ponavljamo jedno te isto, ali nitko ništa ne rješava, a očito nema ni namjeru. Dio cesta još uvijek nije saniran, nije odvezen ni sav otpad. Stočarima su poplave odnijele 10.000 grla stoke, a država im unatoč obećanjima nije obnovila stočni fond niti nadoknadila štetu. Komu se više uopće i obraćati i slati dopise kada ni na prethodne nije bilo nikakve reakcije. Nema nikakvih poticajnih mjera za ovo područje. Izostala je svaka gospodarska aktivnost, mladi ljudi odoše trbuhom za kruhom i ti procesi neizbježno idu dalje - upozorio je Šestić.

Izaslanstvo Općine Gunja, predvođeno načelnikom Antom Gutićem, u četvrtak će položiti vijence i upaliti svijeće kod spomen-križa na mjestu puknuća savskog nasipa u Rajevu Selu. Gutić nam je kazao da će sa županom Galićem, kojega očekuje u radnom posjetu, dogovoriti da središnje obilježavanje pete godišnjice poplava sljedeće godine bude u Gunji, koja je i najviše stradala.

Cvelferija je bila najveće gradilište u Europi. Poplavljena sela podignuta su iz temelja, kuće su obnovljene, ali to nije dovoljno, ljudi trebaju od nečega živjeti. Unatoč očekivanjima, Vlada nije pronašla odgovor na pitanje gospodarskog oporavka stradalog područja. Načelnik Gutić vjeruje da Gunja danas nema više od 2500 stanovnika i u posljednje četiri godine manje ih je za oko tisuću.

- Gospodarstvo nakon poplava nije obeštećeno na pravi način i zatvorene su dvije značajne tvrtke u Gunji koje su se bavile preradom drva i proizvodnjom namještaja. Amazona je ugasila proizvodnju, a Malagić je tvornicu preselio u BiH. Gotovo sto ljudi ostalo je bez posla. Ionako loša gospodarska i socijalna situacija dodatno se pogoršala, a gospodarstvo se nakon poplave više nije pokrenulo - kaže Gutić. Vjeruje da će u razgovoru sa županom i pročelnikom Županijskog ureda za prostorno planiranje uspjeti pronaći rješenje za poslovnu zonu u Gunji za koju postoji interes ulagača. Problem je što zona nije infrastrukturno opremljena, što je osnovni preduvjet za bilo kakve investicije, a Općina Gunja nije u mogućnosti osigurati vlastita sredstva za njezinu izgradnju. Gutić očekuje pomoć Županije kako bi zadržali investitore i stvorili pretpostavke za otvaranje toliko potrebnih radnih mjesta na tome području.