Objavljeno 15. svibnja, 2018.
Premda neće biti nekog uroda, većina se vinogradarskih tretiranja mora obaviti
BELI MANASTIR - Desetak litara kiše koja je jučer dopodneva pala u okolici Belog Manastira (i nešto više u subotu, u zapadnom dijelu Baranje), ratarima mnogo znači. Ova je godina, tvrde, gotovo pa nezapamćena. Iznimno toplo vrijeme u siječnju i veljači, zatim padaline, odnosno temperaturni minusi u ožujku u znatnoj su mjeri pomrsili planove baranjskih seljaka. Kasnili su, podsjetimo, s proljetnom sjetvom pa je šećerna repa u zemlji završila gotovo mjesec dana kasnije nego što je to uobičajeno. Zazivao je u prvoj trećini ožujka, uoči sjetve šećerne repe Sabo Šandor, poljoprivrednik iz Karanca, sunčano vrijeme, ali je dva mjeseca kasnije “promijenio mišljenje”.
Zlatne “majske kiše”
- Tada je sunca trebalo kako bi se bar djelomice pripremili za sjetvu, a do prije dan-dva usjevi su bili žedni pa im je trebala kiša - objašnjava Sabo, naglašavajući kako vlage u ovom trenutku treba svim posijanim usjevima. Stoga je i sretan što je kiša jučer konačno “okupala” njegove obradive površine, ali je svjestan da jučerašnja količina oborina nije ni približno dovoljna.
- Od pamtivijeka se tvrdi kako su takozvane majske kiše zlata vrijedne za poljoprivrednike. No u svibnju je potrebno bar stotinjak litara po četvornom metru, čemu dosadašnja količina nije ni blizu. Doduše, tek je sredina svibnja pa nam ne preostaje ništa drugo do čekanja - kaže.
Srećom, temperaturni minusi u ožujku nisu pretjerano naškodili usjevima koji su tada bili u zemlji, ali će nezapamćeno niske temperature dugo pamtiti vlasnici vinograda na području nižih dijelova Banske kose, na potezu od Belog Manastira prema Popovcu. Njihovim vinogradima čak ni kiša u ovom trenutku nije dobro došla. Tako bar tvrdi Stipo Andrić iz Branjinog Vrha, koji ima približno tri jutra vinograda i voćnjaka.
- Ovogodišnji su meteorološki uvjeti bili takvi da ih ne pamte ni stariji stanovnici Branjinog Vrha. Dio vinogradara, prije svih oni čiji su vinogradi u donjem dijelu Banske kose, doživjeli su katastrofu. U siječnju i veljači vegetacija je krenula, sokovi su se dizali, da bi se temperatura početkom ožujka spustila i do 20 stupnjeva ispod nule, što je izazvalo smrzavanje sokova u lucnjevima. Na prvi pogled to se nije niti vidjelo, ali smo se nešto kasnije svi odreda hvatali za glavu - kaže Andrić, napominjući kako su trsovi živi, ali nisu kretali od plodnih pupova, što znači da neće biti grožđa. Premda ove godine ne očekuju gotovo nikakav urod, većinu će vinogradarskih tretiranja ipak morati obaviti.
Smrznuo se orah
- Vinograde smo već morali zaštititi protiv nekih nametnika, a sada kad je pala kiša, prijeti nam i plamenjača pa ćemo opet morati ulagati u zaštitu. Komercijalno ćemo stoga biti u debelom minusu. Oslobođeni ćemo ostati samo dijela inače redovitog tretiranja, dok nas idućeg proljeća očekuju sati i sati rada uloženog u obnovu vinograda - žali se Andrić. Dodaje kako je slična situacija i s voćkama u njegovom voćnjaku pa sve skupa naziva pravom katastrofom.
Kao ilustraciju meteoroloških uvjeta u prvom kvartalu tekuće godine navodi pedesetogodišnji orah u Branjinom Vrhu koji se - smrznuo.
- Preživio je 50 godina, ali 2018. godinu nije. Stoga se ne treba čuditi tvrdnjama starih stanovnika Branjinog Vrha kako se ne sjećaju takvih minusa u ožujku - kaže, napominjući da su se baranjski vinogradari i voćari nekada najviše bojali proljetnih, najčešće svibanjskih mrazova te leda u srpnju. Nikada temperature od -20 C u ožujku, koje će se dugo sjećati.
Ivica GETTO
Svibanj je mjesec “ledenih svetaca''
Prema starom vjerovanju, svibanj se smatra mjesecom “ledenih svetaca” (Mamercije, Pankreacije, Servacije, Bonifacije i Sofija), koji se protežu od 11. do 15. svibnja. Tih je dana, pričaju stariji, znalo biti mraza pa čak i snijega.
Vinogradi nastradali i na istoku, ali je šteta mala
Kako saznajemo, nastradao je i dio beljskih vinograda smještenih na nižim dijelovima Banske kose, okrenutih prema sjeveru, kao i onih privatnih na području istočne Baranje, oko Zmajevca, Suze i Batine. “Štete ima, ali one se kreću između pet i sedam posto, upravo na dijelovima vinograda u depresijama, sa sjeverne strane”, kaže Slavko Kalazić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Baranjsko vinogorje iz Kneževih Vinograda. Dodaje kako su na tim mjestima i inače slabiji urodi te kako se smrzavanje i ranije događalo. Osobno je tamo postavio sorte otpornije na zimu, najviše rajnskog rizlinga.
troškovi
NAKON KIŠE LOZA SE MORA ŠTITITI OD PLAMENJAČE
U svibnju je potrebno bar stotinjak litara kiše po četvornom metru