Objavljeno 14. svibnja, 2018.
Novost je i to da pri nabavi oružja građanin morati priložiti potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja
Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u javnu raspravu Nacrt prijedloga Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana. On između ostaloga predviđa manje provjera za građane, tek jedan liječnički pregled do 70. godine života, ali i kazne za nošenje oružja pod utjecajem alkohola.
Iz MUP-a kažu da je tijekom primjene važećeg Zakona o oružju uočen znatan napredak u pogledu sigurnosti građana. No, isto su tako uočeni i određeni nedostatci koji se ponajprije odnose na upravne postupke koji se provode u povodu zahtjeva za nabavu i registraciju oružja koje je potrebno u određenim slučajevima pojednostaviti.
Europska je komisija nakon terorističkih napada u pojedinim državama članicama Europske unije krenula u odlučnije rješavanje problema zlouporabe vatrenog oružja u kriminalne svrhe. Europska komisija tako je donijela novu Direktivu 17. svibnja prošle godine s kojom su se države članice dužne uskladiti do 14. rujna ove godine.
Prema Nacrtu prijedloga zakona o nabavi i posjedovanju oružja, pojednostavljuje se i ubrzava procedura nabave vatrenog oružja. Nakon podnošenja zahtjeva, u evidencijama će se provjeriti je li osoba osuđena ili se protiv nje vodi kazneni ili prekršajni postupak za određena kaznena djela ili prekršaje, koji bi bili zapreka za posjedovanje oružja. Provjerit će se i uvjerenja i svi drugi dokazi koji bi potvdili da građanin ima, primjerice, lovački ispit ili se aktivno bavi sportskim streljaštvom.
Pregled nakon 70-e
Osoba koja će oružje htjeti nabaviti radi osobne sigurnosti morat će dokazati opravdanost toga razloga. Policija više neće odlaziti na teren razgovarati sa susjedima i osobama koje poznaju podnositelja zahtjeva, niti će odlaziti u dom podnositelja provjeravati ima li osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja. Osoba će sama dati izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću pri podnošenju zahtjeva za nabavu oružja. Ipak, ako policija dobije informacije da osoba nema osigurane te uvjete, može doći u provjeru kad treba.
Novost je i to da pri nabavi oružja građanin morati priložiti potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja. Nakon toga neće morati ići na zdravstvene preglede svakih pet godina kao do sada, nego će zdravstveni pregled morati obaviti kada navrši 70 godina. Nakon toga će na pregled morati ići svakih pet godina. Stoga će i oružni list u kojem je registrirano nabavljeno oružje vrijediti do datuma kada građanin navršava 70 godina života. Sada će pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja građanin morati dati podatke o svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a policijska uprava ili postaja će izvijestiti izabranog liječnika o osobama kojima je izdan oružni list. Na temelju te obavijesti izabrani liječnik morat će izvijestiti policiju ako dođe do promjena zdravstvenog stanja vlasnika oružja koje utječu na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja.
Prijedlogom Zakona pojednostavljen je i postupak nabave dodatnih oružja za osobe koje već imaju važeći oružni list za oružje koje su ranije nabavile. Za njih će se samo provjeriti podaci u kaznenoj i prekršajnoj evidenciji te izdati odobrenje za nabavu dodatnog oružja ako se ne vode u navedenim evidencijama.
Nužna dorada
Ivan Plivelić, stalni sudski vještak za balistiku i vatreno oružje, kaže da novi zakon ide u dobrom smjeru, no neke bi stvari još trebalo doraditi.
- Zakon je sam po sebi krenuo u dobrom smjeru jer se u većini stvari ne 'izmišlja topla voda', već se slijede europske direktive. Individualnim vlasnicima oružja neke se stvari mogu ili ne moraju svidjeti, no treba se prilagoditi današnjem vremenu i trendovima. Ako postoji negdje nekakva lagana paranoja zbog legalnog oružja, to je zato što se ne znaju riješiti ilegalnog oružja koje će uvijek biti problem - kaže Plivelić, koji dodaje da u prijedlogu novog zakona postoje dva proturječna dijela.
- U prvom dijelu ponosno su naveli kako je Hrvatska odlučila u nekim stvarima biti i stroža od EU-a, pa oružje staviti u neke kategorije. Na kraju zakona piše da EU direktive ne nalažu razvrstavanje oružja u četiri kategorije, nego u tri, a naši su dodali i četvrtu, D-kategoriju. To ništa neće zakomplicirati život normalnim ljudima, ali prošle godine donesen je Zakon o eksplozivnim tvarima, proizvodnji i prometu oružja koji regulira velik dio pojmova kao i ovaj zakon samo na drugačiji način. Što se tiče kategorizacije oružja, u tom Zakonu kažu da se oružje razvrstava u kategoriju A, B ili C, što će biti regulirano drugim zakonom, odnosno ovim Zakonom o oružju. Ako ovaj Zakon o oružju donesu takav kakav trenutno jest, dogodit će se da ćemo u Hrvatskoj imati s jedne strane pravne osobe za koje postoje tri kategorije oružja, a s druge strane civile za koje postoje četiri kategorije - ističe sudski vještak i balističar. Navodi do kakvog bi to velikog problema dovelo.
- Građani Hrvatske mogu slobodno svoje oružje kupovati u inozemstvu i unositi u Hrvatsku i isto tako smiju iz Hrvatske prodavati strancima. Da bi se oružje prodalo u inozemstvo, za kupca treba uvozna dozvola na kojoj piše kategorija oružja. Da bih ja prodao oružje strancu, moram dobiti odobrenje MUP-a, međunarodnu izvoznu dozvolu, u koju se opet upisuje kategorija oružja. Kako ja mogu onda u međunarodni dokument upisivati kategoriju koja nije regulirana EU direktivom, a ti su obrasci istom direktivom doneseni?! - pita se Plivelić. No, kaže da novi zakon ima i dobrih strana.
Visoke kazne
- Dobro je produljenje roka za liječnički pregled, čime se stvari vraćaju tamo gdje se i trebaju rješavati - k liječniku primarne zdravstvene zaštite. On će najbolje znati jesam li ja u stanju da imam oružje. Jako je dobra stvar to što je riješeno pitanje nošenja oružja i konzumacije alkohola. Naime, do sada ako ste bili alkoholizirani i vozač ste, dobili ste kaznu prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, a ako ste pijani i na ulici, kaznu iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a sada je to točno regulirano - kazao je Plivelić.
Novi Zakon o oružju predviđa kaznu od 3000 do 15.000 kuna ili kaznu zatvora do 30 dana za fizičku osobu koja nosi oružje pod utjecajem droga, lijekova ili ima alkohola u krvi više od 0,50 promila.
Sudski vještak za oružje i balistiku smatra da se novi Zakon o oružju ne bi smio promatrati samostalno, već uz Zakon o eksplozivnim tvarima i Zakon o nabavci i nošenju naoružanja koji bi se primjenjivali paralelno jer su vezani jedan uz drugi. “Nažalost, ti zakoni nisu usklađeni jer mi se čini da su ih pisala dva potpuno različita odjela MUP-a”, kaže Plivelić.
Sandra LACIĆ
ODUZETO ORUŽJE PREDAT ĆE TEK NAKON PRAVOMOĆNE PRESUDE
Novi Zakon predviđa da će oružje oduzeto zbog toga što je protiv vlasnika oružja pokrenut kazneni ili prekršajni postupak vlasnik morati prodati ili pokloniti tek nakon pravomoćnosti odluke donesene u kaznenom ili prekršajnom postupku kojom je vlasnik oružja osuđen za kazneno djelo ili prekršaj. “Na taj će se način izbjeći dosadašnje situacije da se vlasnika liši oružja kao njegove imovine, a da ga nadležni sud kasnije oslobodi krivnje za kazneno djelo ili prekršaj za koji se protiv njega vodio postupak”, navode u MUP-u. Vlasniku oružja koji će u pravomoćno okončanom prekršajnom ili kaznenom postupku biti oslobođen krivnje oduzeto će se oružje vratiti.
VEĆE NOVČANE KAZNE ILI ZATVOR
Novi Zakon o oružju predviđa i drukčije kazne nego do sada. Do sada je za one koji bi prodali oružje osobama koje nemaju oružani list ili odobrenje za nabavu oružja bila kazna od tri do 15 tisuća kuna, no sada Zakon predviđa kaznu od pet do 40 tisuća kuna ili do 60 dana zatvora. Ista veća kazna predviđena je i za one koji onesposobljeno oružje, oružje i streljivo ne čuvaju zaključane u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje neovlaštene osobe ne mogu otvoriti alatom uobičajene uporabe i drugo, ali i za one koji onesposobljeno oružje ponovno osposobe za uporabu. Prema važećem zakonu fizička osoba koja da oružje na uporabu djeci, plaćala je novčanu kaznu za prekršaj od pet do 50 tisuća kuna ili joj je bio određen zatvor do 45 dana. Prema novom zakonu ta bi kazna iznosila od pet do 40 tisuća kuna ili do 60 dana zatvora.
U HRVATSKOJ REGISTRIRANO VIŠE OD 260 TISUĆA KOMADA ORUŽJA
U Hrvatskoj je krajem prošle godine bilo registrirano 266.885 komada oružja. Od te je brojke u vlasništvu fizičkih osoba 259.615 komada oružja, a u vlasništvu pravnih osoba, odnosno tvrtki, bilo je 7270. Vlasnika oružja u Hrvatskoj ima 103.903. Od ukupne se brojke 176.011 komada odnosi na dugo vatreno oružje, a 90.874 komada na kratko vatreno oružje. Na području Policijske uprave osječko-baranjske registriranog oružja ima ukupno 18.480 komada, od čega 11.180 komada dugog i 7300 komada kratkog oružja. U Osječko-baranjskoj županiji 2772 osobe imaju dozvolu za oružje, vlasnika za držanje oružja ima 1309, a za držanje i nošenje oružja 1178. Osoba koje imaju dozvolu za držanje, ali i držanje i nošenje oružja, ima 285.