U Hrvatskoj danas na 100.000 stanovnika ide 449 medicinskih sestara, ili jedna sestra na 222 stanovnika, što je 50 posto manje od prosjeka EU-a.

Prema nekim procjenama, u zdravstvenim ustanovama nedostaje oko 12.000 medicinskih sestara. Samo u KBC-u Zagreb, primjerice, nedostaje ih između 600 i 700. S druge strane, prema podatcima Hrvatske komore medicinskih sestara, u posljednjih pet godina, odnosno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, više od 1800 sestara i tehničara zatražilo je dokumente radi odlaska u inozemstvo, od čega ih je 926 i otišlo iz Hrvatske.

- Sestre ne odlaze samo zbog plaća već zbog iscrpljivanja u bolnicama, u kojima su nevidljive i neprepoznate - tvrdi Ana Ljubas iz Udruge kardioloških medicinskih sestara.

U povodu Međunarodnog dana sestrinstva, koji se obilježava 12. svibnja, udruge medicinskih sestara i tehničara uputile su apel da se zaustavi odlazak ovog kadra u inozemstvo, čemu je najčešće razlog nezadovoljstvo uvjetima rada i nepriznavanje njihovih kvalifikacija u hrvatskom zdravstvu. U hrvatskom zdravstvu trenutačno radi 39.000 sestara i tehničara, od kojih je njih oko 10.500 završilo dodiplomski ili diplomski studij sestrinstva. Ukupni podatci govore da je u Hrvatskoj više od 10.000 visokoobrazovanih sestara, a neke od njih su i s doktoratima, što hrvatski zdravstveni sustav ne prepoznaje. Istovremeno iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo upozoravaju na loš sustav srednjoškolskog obrazovanja medicinskih sestara, koji jedino u Hrvatskoj traje pet godina i potpuno je neprimjeren za nastavak školovanja na visokoobrazovnim ustanovama. Tako KBC Osijek zapošljava oko 1200 medicinskih sestara, ali uprava te bolnice otvoreno priznaje kako je njihova najveća potreba zapravo za medicinskim sestrama sa srednjoškolskim obrazovanjem.

- Osobno nisam nikada vidjela da je neka ustanova raspisala natječaj za magistru sestrinstva, ali sestre koje se odluče na diplomski stručni studij ili magisterij u svoje obrazovanje ulažu same i mogu se samo nadati da će njihova ustanova to nagraditi. Ono što bismo mi željeli jest da se sve razine obrazovanja prepoznaju i adekvatno priznaju. S druge strane, ako imate hiperprodukciju visokog obrazovanja u sestrinstvu, pitanje je, zapravo, je li to našim ustanovama nužno. Očito obrazovni sustav nije usklađen s potrebama u zdravstvu, bar ne prema trenutačnim sistematizacijama, pa Hrvatska sada visoko obrazuje medicinske sestre koje poslije neće biti prepoznate na našem tržištu rada. Te će visokokvalificirane i fakultetski obrazovane sestre otići van. Stoga se ovaj problem mora hitno riješiti na nacionalnoj razini - upozorava predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara Tanja Lupieri.

S druge strane, prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzi je trenutno 979 medicinskih sestara.

- I dalje postoji zabrana zapošljavanja koju nijedan ministar do sada nije ukinuo - upozorava Ankica Prašnjak iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara. Kako zbog velikog nedostatka medicinskih sestara i tehničara postojeći moraju raditi puno više od očekivanog, predstavnice udruga sestara tvrde da sestre u Dalmaciji, primjerice u Dubrovniku, radije konobare nego da rade u zdravstvenom sustavu. Stoga udruge sestara predlažu izmjene pravilnika koji onemogućavaju zapošljavanje sestara u hrvatskim bolnicama, bolje uvjete rada, priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija i povoljne stambene kredite kako bi mogle zasnovati obitelji u Hrvatskoj. Kako bi upozorile na sve ove probleme, medicinske sestre u subotu organiziraju prosvjednu povorku središtem Zagreba. N.Z.Eberhard