Objavljeno 12. svibnja, 2018.
O raspravama u mailovima potpredsjednice Vlade Martine Dalić, a vezano uz slučaj Agrokor, razgovarali smo s politologom Perom Maldinijem.
Koliko optužbe koje slušamo na račun vladajućih imaju utemeljenja?
- Meni se čini da prije svega treba odvojiti činjenice od interpretacija. Evidentno je da je riječ o korespondenciji koja je bila neformalna i sve samo ne službena. Ako je ona trebala biti službena, ako se vodila institucionalno, onda da, a ako su to bili operativni dogovori između članova jednog tima, onda je logično da nekakve neformalnosti ne bi trebale biti prepreka. Ono što je najvažnije jest može li se u toj prepisci nazrijeti nekakav sadržaj koji bi predstavljao nezakonite radnje, je li riječ o krimenu ili o sukobu interesa s obzirom na aktere koji su u njoj sudjelovali. Jer je s jedne strane riječ i o državnim dužnosnicima te o stručnjacima koji su bili unajmljeni kao konzultanti s druge strane. Je li tu eventualno nešto sporno, je li riječ o mogućem sukobu interesa, možda bi neka regulatorna tijela, primjerice HANFA, mogle dati pravorijek. Ili pak pravosudna tijela? Ako postoje neprijeporne činjenice, netko to treba prijaviti i to će se procesuirati. Ako tih činjenica koje nekoga optužuju nema, sve drugo su interpretacije i proizvoljno korištenje dijelova razgovora, izvađenih iz konteksta u dnevno-političke svrhe.
Kako ocjenjujete djelovanje oporbe u kontekstu svega toga?
- Držim kako oporba sve živo nastoji iskoristiti, imalo to uporišta ili ne, pa tako i ovo, da bi producirali krizu. U krajnjoj liniji, činjenica koja se cijelo vrijeme ispušta iz vida je to da je ovo bila privatna tvrtka, a zbog njezine veličine država se tu uplela i trebala se uplesti. Ne ulazim u to je li taj zakon bio dobar ili ne, u konačnici Ustavni sud je donio svoj pravorijek, pa se treba držati toga što su rekli. Drugo, cilj svega toga na kraju će izgleda ipak biti postignut, pa se čini da je intervencija države bila uspješna. Ili svakako uspješnija nego da se dogodio bankrot. I treće, u krajnjoj liniji ni jedna lipa poreznih obveznika nije utrošena u proces sanacije. Jer to je privatno poduzeće, tako da nije riječ o državnim sredstvima, nego je riječ o vjerovnicima. Ako vjerovnicima ne smeta jesu li ti ljudi nešto napravili kao treba ili nisu, što se onda politika tu ima miješati, posebice manje političke stranke koje tu pokušavaju samo moralizirati i kapitalizirati to za sebe.
Kako vidite rasplet cijele priče?
- Sve se svodi na to jesu li oni napravili nešto što je nedopušteno ili nisu, a o tome zasad nema novih spoznaja. Ne treba srljati i donositi zaključke prije vremena, treba provjeriti fakte i vidjeti je li sve u skladu s propisima. Ako nije, onda ih treba sankcionirati, a ako jest, onda je sve drugo jedna fama i bura koja je sama sebi svrha, a koju oporba opet bespredmetno diže, što jest legitimno, ali opet nije riječ o boljem kontraprijedlogu ili alternativi, nego izraženom nezadovoljstvu i poticanju kaosa. Vrlo je nategnuta tvrdnja da je zakon donesen zato da bi jedna grupa zaradila veliki novac. To je pomalo smiješno. Pa koliko bi nam to naplatio netko drugi, primjerice da je ostao onaj Alvarez? Takve tvrdnje više vidim kao jeftin populizam da ispadne kao da i oni imaju nešto reći, u nedostatku valjanih alternativa i političkih sadržaja. Neka se stvari iskristaliziraju i procesuiraju, ali ako za to ima osnove. Ako ne, od svega će ostati samo galama.
Igor BOŠNJAK
INTERPRETACIJE I ŽELJE OPORBE NISU DOVOLJAN RAZLOG ZA OSTAVKU
Treba li potredsjednica Vlade Martina Dalić podnijeti ostavku ili biti smijenjena?
- Neka se utvrdi postoji li osnova za to. U ovom trenutku nitko još nije dokazao da postoji osnova za takvo što. Ako se utvrdi da je ona prekršila bilo koji pozitivan zakon ili bila u sukobu interesa, onda je politička odgovornost nešto što se podrazumijeva. No, ako utemeljenja za to nema, nego je samo riječ o interpretacijama i željama oporbe, onda nema nikakvog smisla, ni razloga da ona podnosi ostavku. A utemeljenje može doći od HANFA-e, Povjerenstva za sukob interesa ili od pravosuđa - DORH-a. To su relevantne institucije koje to mogu prosuditi - je li bilo trgovanja povlaštenim informacijama ili nije, je li ona bila u sukobu interesa ili nije...