Osijek
O 100-GODIŠNJICI ZAVRŠETKA 1. SVJ. RATA

Sve je to bio doživljaj pun straha i očaja
Objavljeno 12. svibnja, 2018.

U organizaciji Austrijskoga kulturnog foruma Zagreb i Austrijske čitaonice GISKO-a, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu pred brojnim je posjetiteljima u Studijskoj čitaonici održao predavanje "Sve je to bio doživljaj pun straha i očaja – Hrvati 1918. i kraj KuK Monarhije". Povod predavanja poznatog hrvatskog povjesničara i znanstvenika 100. je obljetnica završetka 1. svjetskog rata. Profesor se Jakovina u 60-minutnom predavanju osvrnuo na razdoblje i ratove koji su prethodili Velikom ratu, tijeku rata, kao i posljedicama. Uvodom u svjetske prilike od početka stoljeća pa do atentata u Sarajevu nastojao je prikazati odnose snaga te opisati ideje koje su vodile političare i vojnike. Fokus je bio na tijeku rata i posebice krizi u velikoj, višenacionalnoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, koja je, iako vrlo uređena, iscrpljena ratom i glađu, upala u rasulo i po završetku rata nestala sa zemljovida.

Uz tzv. KuK [Keiserliche und Königliche Monarchie] Monarhiju, prestala su postojati još tri carstva: Njemačko, Osmansko i Rusko. Najteže je raspadom Monarhije pogođena, kaže Jakovine, bila Ugarska, čiji je tertorij smanjen za gotovo 40 posto, a veliki broj Mađara ostao izvan svoje matične države. Beč je ostao glavnim gradom, ali ne više velikoga carstva, nego republike s glomaznim i gladnim činovničkim aparatom te neizbježnim potrebama za restrukturiranjem i prilagodbom novonastaloj situaciji.

Što se događalo nakon smrti Franje Josipa? Kakve su opcije bile ispred različitih naroda Monarhije? Što se događalo s Hrvatima, kolika su bila stradanja tijekom rata, kako i koliko su sudjelovali u samome ratu? Zašto se rat nastavio još godinama na istoku Europe? - pitanja su kojih se dotaknuo Tvrtko Jakovina.

Predavanje je popraćeno gostujućom izložbom "Nemirno zatišje pred buru: vrijeme prije 1914." kustosa Manfreda Thumbergera i Stefana Kutzenbergera, koji su nastojali ukazati na kulturno-znanstvenu dimenziju burnoga vremena oko 1914. i značenje za početak moderne. Razdoblje prije rata često se prikazuje kao ‘burno zatišje pred oluju’, što se moglo vidjeti i tijekom predavanja, no Austrija je tada proživjela fazu posebnog procvata u umjetnosti, književnosti, glazbi i znanosti. N. Vekić

Možda ste propustili...

“OPERA PERDUTA” U ARHEOLOŠKOM MUZEJU

Humanitarni koncert za udrugu “Moje dijete”

“SMJEŠKO” ZA MAME I BEBE

Na promenadi kućica za dojenje i previjanje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana