Magazin
PROF. DR. MLADEN VEDRIŠ

Svijetla i tamna strana mjeseca
Objavljeno 12. svibnja, 2018.

Tema intrigantnog naslova zašto je u RH antikapitalistička klima i dalje jaka upućuje na jednostavan i, popularno rečeno, transparentan odgovor. Zato jer je populacija na ovom prostoru iskusila poglavito loše, ako ne, za suvremene europske okvire događanja, i najlošije strane tog kapitalističkog sustava.

Ona druga, bolja strana, koja je već duže vremena na odlasku, i živjela je u krugu EU država-osnivača; to je koncept države blagostanja koju je kroz gotovo pola stoljeća (onog prošlog stoljeća) osiguravao gospodarski rast i socijalno pristojno okruženje. To znači trajni porast životnog standarda i slobodan demokratski život.

Uz poslijeratni ekonomski boom upravo postojanje snažnog Istočnog bloka i njegove živahne aktivnosti, a time i potencijalne opasnosti za izvoz revolucije, bio je mehanizam koji je pritiskao vitalni kapitalizam s druge strane željezne zavjese da pokaže svoje bolje strane. Ali, dva paralelna procesa 90-ih godina: dramatičan porast procesa globalizacije, te tehnološko-tržišni krah Istočnog bloka, učinili su da duh izađe iz boce; to znači ono drugo lice kapitalizma o kojemu je pisao i K. Marx i o kojoj piše N. Chomsky.

To znači da kapitalizam dobiva nove oblike: cassino capitalisam, divlji kapitalizam, kapitalizam bez granica, neoliberalni kapitalizam i tako redom. Osnovna je značajka svih tih oblika kapitalizma da su mehanizmi kontrole ravnoteže na relaciji odgovorna država i korporativni sektor prestali biti dostatno regulirani odgovarajućim zakonskim okvirima. O tome su napisane brilijantne stranice svjetske i ekonomske literature potaknute krizom takvog kapitalizma, počevši od godine 2007. u SAD-u, a nakon toga i u ostatku svijeta.

Populacija u Hrvatskoj, da se ponovno vratimo na temu, prošla je u tim procesima ne baš slavno. Povratak u kapitalizam otpočeo je s promašenim konceptom privatizacije, koji je tvornice značajnog industrijskog i proizvodnog potencijala pretvorio u z.k. uloške za izgradnju shopping mallova - distribucijskih centara uvozne robe; sve u funkciji radnih mjesta i novih tehnologija u svim krajevima svijeta. Kakva je pak često bila kvaliteta upravljanja u preuzetim ili novonastalim kapitalističkim tvrtkama, neposredno je vidljivo iz aktualnog lexa..., čiji će se repovi još dugo povlačiti unutar nacionalnih granica, a vrlo vjerojatno i izvan njih.

Da je bilo moguće drugačije, kvalitetnim lidershipom i efikasnim javnim servisima upravljati razvojem i uvjetima tržišta - kapitalizma, može se vidjeti iz događanja u Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskog, Poljskoj... Nove investicije, porast proizvodnje, snažan izvoz, porast zaposlenosti, kontinuirani rast BDP-a, u toj su geografiji svijetla strana tog kapitalizma.

I konačno, što je zajedničko Marxu i Chomskom? Brilijantna analiza, a zatim i snažne kritike sustavima koji svojim jačanjem ugrožavaju i same temelje stabilnosti društva. Dovoljno je vidjeti uvjete života i rada ogromne većine populacije u industrijski razvijenim zemljama u vrijeme Karla Marxa; dostatno da se svatko moralno odgovoran zamisli nad zaključcima njegovih radova i opravdanosti svih kritičkih tonova. Ono pak što se dogodilo do vremena i za vrijeme velike krize 2007./2009., pokazuje da ljudska pohlepa pretočena u model superkapitalizma postaje opasna i za same fundamente društva: ekonomske, ali isto tako i one socijalne koji čine koheziju ukupnog sustava.

I da se ponovno vratimo kući - Hrvatskoj nakon tamne strane Mjeseca potrebna je i ona svijetla strana: sposoban lidership, suvisla koncepcija ukupnog razvoja i primjeren socijalno-tržišni koncept. To znači ravnoteža između općih ciljeva društva i vrijednosti: modela efikasnog upravljanja javnim resursima koji potiču inovacije, i razvoj pametnih industrija. Na razini mikroekonomije, kvalitetno ekonomsko upravljanje; od malih i srednjih poduzeća pa do velikih tvrtki.

Ostaje (tek) pitanje tko to zna, hoće i može ostvariti. Naravno, bilo bi još štogod za dodati; ostavimo to za neku drugu obljetnicu, može i onu unutar nacionalnih okvira.(D.J.)

Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: APSURDI HRVATSKOG TRŽIŠTA (NE)RADA (I.)

Svi neradnici na budžetu države

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: SREĆKO HORVAT, HRVATSKI FILOZOF I POLITIČKI AKTIVIST

Za probleme u Slavoniji nije kriv komunizam nego kapitalizam!

2

TEMA TJEDNA: APSURDI HRVATSKOG TRŽIŠTA (NE)RADA (I.)

Svi neradnici na budžetu države

3

REPORTAŽA: URUGVAJ

Montevideo, Slavonac te vidjeo