Magazin
NIKAD NIJE KASNO ZA AMERIČKI SAN

Blues ugljenokopa
Objavljeno 12. svibnja, 2018.
“Siva gora” Johna Grishama: Još jedan majstorski sudski triler

Možete ga mrziti ili voljeti, ali da je John Grisham globalno popularan hit-pisac već tridesetak godina, o tome nema dvojbi. Grisham je zapravo fenomen jer je iz jedne klasične literarne premise - sudski triler - izgradio vlastiti status koji na visokoj razini uspijeva održati još otkako je objavio svoj roman prvijenac A Time to Kill (1989.) pa sve donedavno, kad je fanove (a takvih je pozamašan broj i u Hrvatskoj) usrećio izdanjem The Rooster Bar iz prošle godine.

John Grisham je poput Stephena Kinga, spisateljski manijak koji dnevno po desetak sati kucka po tastaturi svog računala varirajući jedan te isti žanrovski okvir sudskog trilera kroz bezbroj načina, što naizgled može izgledati kao rutina, ali slično Kingu, Grisham je uvijek i stalno kadar temelje koje je sam izgradio više ili manje nadograditi nevjerojatnom količinom novih ideja, napose priča, likova, radnje same, pa svaki novi roman koji objavi i jest i nije sličan prethodnom.

Takav je slučaj i s knjigom Gray Mountain (2014.), u nas nedavno objavljenoj kao “Siva gora”, u nakladi Znanja iz Zagreba. Naslov se može iščitavati i kao Grishamov “dupli pas” s čitateljem jer se Gray Mountain osim kako “Siva gora” može prevoditi i kao “Gora Grayevih”, ako se uzme u obzir da je jedan od glavnih likova lokalni odvjetnik Donovan Gray. Bilo kako god, “Siva gora” u hrvatskom prijevodu Damira Biličića možda je i bolje rješenje jer zvuči nekako zlokobije, a time i privlačnije za širu publiku.

ŽRTVE KRIZE

Što se same priče tiče, tu je Grisham u svom elementu - kao vrstan pripovjedač, u temi izravno povezanoj s ekologijom, odnosno očuvanjem okoliša koji devastiraju beskurpulozne korporacije, autor pokazuje ne samo vlastitu ekološku svijest (i sam je ekoaktivist) nego i političku hrabrost nemilosrdno prozivajući američki neoliberalizam kao izvor svih zala. Kad se tom i takvom kapitalizmu, koji pod krinkom razvoja i napretka ne preza ni od čega da bi postigao svoj cilj, pokušaju oduprijeti “mali ljudi”, njihov čin hrabrosti u kojemu gube vlastitu slobodu nerijetko ih košta života.

Grisham je naravno i majstor dijaloga, pomno gradi napetost, iznenađuje i ponekim neočekivanim preokreton (uz ponešto ljubavne melodramatike), da bi u konačnici, kad se u katarzičnom respletu čini da je izvojevana pobjeda malih protiv velikih, ostavio neriješenim neka pitanja poput dvojbe svog glavnog lika, mlade odvjetnice Samanthe Kofer. Samantha je naime žrtva ekomonske krize - radila je u jednoj velikoj tvrtki s 2000 pravnika, primala godišnju plaću od 180.000 dolara, da bi preko noći (2008.) ostala bez posla i bila prisiljena prihvatiti ponudu da u gradiću Brady, Virginija, preuzme slabo plaćeni posao, odnosno da u Planinskoj klinici za pravnu pomoć pomaže u sporu lokalne sredine s moćnom korporacijom koja na tom području iskapa ugljen i ne mari za ekološke norme i sigurnost stanovnika toga ruralnog područja. Drugim riječima, Krull korporacija (u vlasništvu “nekog Rusa”) dobila je državnu koncesiju kako bi na otvorenim kopovima iz dubine zemlje izvlačila ugljenu rudaču. Time se naravno devastira okoliš, zagađuje pitka voda, mjere sigurnosti su nikakve, pa ljudi koji žive u takvom okruženju sve češće oboljevaju i umiru, česte su i nesreće sa smrtnim posljedicama (kamen težak nekoliko desetaka tona usmrti dvojicu dječaka na spavanju!), a jedini koji nešto konkretno (sudski) pokušavaju učiniti protiv takvog stanja jesu spomenuti Donovan Gray (lokalni Robin Hood!), njegov brat Jeff Gray i Mattie Wyatt, šefica Planinske kliniku za pravnu pomoć. Kad Samanthe Kofer stigne u takvu zabit, negdje duboko u gorju Appalachian, prvi put u životu susreće se s pravim klijenitma i pravim problemima. Kad se i sama uključi u zbivanja na terenu, usput otkriva mračne tajne gradića u kojemu se zatekla, kao i mutan i opasan svijet ugljenokopa gdje je zakon zadnja rupa na svirali, a borba protiv moćnika donkihotovska je borba s vjetrenjačama...

Sve u svemu, još jedan vrstan roman majstora sudskog trilera. Ili kako je to zapisao književni kritičar USA Todaya: “Premda je 'Siva gora' fikcija, nakon što pročitate roman, i te kako ćete vjerovati u nužnost junaštva.” A junaci su Donovan Gray, Samanthe Kofer i svi drugi koji pokažu volju za otporom, volju da nešto konkretno poduzmu, kako protiv korporacije i industrije koja im oduzima slobodu, tako i protiv njihovih skupoplaćenih odvjetnika na sudu, te dignu svoj glas i protiv jednako pokvarenih političkih moćnika koji vedre i oblaču iz Washingtona. I premda se čini da je u takvom odnosu snaga borba siromašnog pojedinca i državno-korporacijskog aparata unaprijed izgubljena, Grisham ipak “zastupa nadu” da nikad nije kasno za “američki san”, bez obzira na to koliko se on ponekad čino davno odsanjanim i zaboravljenim u bespućima ovodobne nemilosrde neolibarelne kapitalističke agende - utrke za novcem, profitom i moći onog malog broja elitnih snaga s Wall Streeta, ljudi iz “visokih dvoraca” čiji je interes isključivo vezan uz vlastiti probitak, dok ih Amerika zanima tek kao zemljovidni pojam dok crtaju i premrežavaju svoje karte kako bi otkrili gdje se i koliko još toga neiskorištenog može naći i iskoristiti za zaradu. Divlji zapad, naime, još postoji, i tom se mišlju vode korporacijski bogatuni držeći da misija osvajanja još nije završena. Gorje Appalachian jedno je od takvih mitskih mjesta koje još treba kolonizirati u ime “američkog sna” koji se sanja u Washingtonu (politika) i New Yorku (Wall Street).

GRISHAM I HOLLYWOOD

“Uronivši u politiku provincijskog gradića, Grisham je nakon podosta vremena napisao jednu od svojih najboljih pravnih drama”, stoji u recenziji Associated Pressa. Kad se o “Sivoj gori” radi, tom komentaru ne treba više ništa dodati, osim preporučiti za čitanje ovaj odličan roman.

I još nešto. S obzirom na to da su Hollywood i Grisham u dobrim odnosima, posve je realno očekivati da i “Siva gora” bude prebačena na film. Doduše, roman možda nema takav hit-potencijal kakav su imala prethodna Grishamova djela poput “Tvrtke”, “Slučaj Pelikan”, “Klijent”, “Komora” i drugih, no u rukama nekog moćnog pruducenta i pouzdanog redatelja i Gray Mountain bi mogao ispasti prvorazredna ekranizacija još jedne napete i, što je također važno, aktualne priče.

Piše: Darko JERKOVIĆ
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana