JAVNA RASPRAVA DO 19. SVIBNJA
Objavljeno 10. svibnja, 2018.
Nakon što je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar u travnju predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, taj je prijedlog upućen u javnu raspravu koja je otvorena do 19. svibnja.
Valja podsjetiti kako se predloženim izmjenama želi usmjeriti više novca za subvencije stambenih kredita u nerazvijenim područjima. Naime, subvencije su prošle godine, kada je upućen prvi javni poziv, od odobrenog 2321 zahtjeva, u čak 66 posto slučajeva iskoristili kupci nekretnine u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave. Drugim riječima, subvencije su iskorištene za kupnju nekretnine uglavnom u većim gradovima.
Valja podsjetiti kako će država i ove godine subvencionirati kredite za kupnju stana ili kuće, ali i gradnju kuće, do najviše 1500 eura po četvornom metru (u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju HHB-a), odnosno do najvišeg iznosa kredita od sto tisuća eura. Rok subvenciranja kredita je pet godina, s tim da rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Novim zakonom postotak subvencije određivat će se prema indeksu razvijenosti za grad ili općinu u kojoj je stan ili kuća. Predviđeno je osam skupina jedinica lokalne samouprave te će subvencije iznositi od 30 do 51 posto iznosa anuiteta.
Zakonskim izmjenama predviđa se, kao demografskom mjerom, dodatno produženje roka subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno odnosno posvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Također se za dvije godine produžuje subvencija i za svakog člana obitelji s utvrđenim invaliditetom većim od 50 posto tjelesnog oštećenja.
Više novca
Država je lani za ove subvencije izdvojila 17,5 milijuna kuna, dok su za ovu godinu osigurana 42 milijuna, a za 2019. i 2020. po 35 milijuna kuna.
U javnoj raspravi o predloženim izmjenama zakona, na internetskoj stranici e-Savjetovanja, mogu se vidjeti različiti prijedlozi. Zanimljiv je prijedlog Ivana Čička, koji drži da bi se trebao uvesti fiksni rok za prijavu na natječaj te uvesti prioritete prilikom odobrenja zahtjeva za subvencioniranje prema indeksu razvijenosti županija i prema vrijednosti nekretnine, jer njezina vrijednost govori o razvijenosti područja u kojemu se nalazi.
Na temelju tih prioriteta, drži ovaj građanin, izradila bi se lista podnositelja zahtjeva kojima će se krediti sufinancirati. On posebno ističe da prioritet treba određivati prema indeksu područne samouprave, a ne lokalne, jer time ne bi bili “zakinuti nerazvijeni gradovi (posebice iz Slavonije) i neopravdano kažnjeni zbog velikog broja zahtjeva iz Zagreba (821) na prošlom APN-ovu natječaju.” Pojašnjava da bi prema prijedlogu zakonskih izmjena gradovi kao Vukovar, Slavonski Brod, Vinkovci, Đakovo, pa i Osijek, s prošlogodišnjih 50 posto sufinanciranja pali na 33 ili 36 posto. On upozorava da bi ti gradovi bili svrstani u nerazvijene kada bi kriterij bio indeks razvijenosti županije. Podsjeća da je u svim tim gradovima i najveći broj iseljenih mladih obitelji, a da je od više od 2300 subvencija u Zagrebu završila 821, Vukovaru samo devet, Slavonskom Brodu 33, Vinkovcima 16, Đakovu sedam, a u Osijeku 105 subvencija.
Međutim, on nije napomenuo da bi se, kada bi kriterij bio indeks razvijenosti županije, kao nerazvijeni “šlepali” mnogi gradovi koji su ipak razvijeni u nerazvijenoj županiji. Primjerice Osijek ili Đakovo na račun nerazvijenih sela recimo Đakovštine. Prema prijedlogu zakonskih izmjena postotak iznosa subvencije bio bi smanjen u većini gradova u zemlji, a najviše vjerojatno u Zagrebu. Treba biti realan pa reći kako je zbog cijena nekretnina upravo mladim Zagrepčanima vrlo teško doći do vlastitog stana.
Čičak je iznio podatke kako je prosječna vrijednost nekretnine financirane na prošlom natječaju u Zagrebu iznosila 86.439 eura, u Vukovaru 40.430, Slavonskom Brodu 54.607, Vinkovcima 55.322, Đakovu 43.290 i Osijeku 64.991 euro.
Interes za kuće
U osječkim agencijama koje se bave posredovanjem u prometu nekretninama uglavnom se pozitivno izjašnjavaju o subvencioniranju stambenih kredita jer drže tu mjeru kakvom-takvom potporom mladim obiteljima.
Direktor tvrtke Ljubek - Nekretnine Matijević, Marijan Matijević, ističe da mladi pozitivno reagiraju na subvencionirane kredite i više pregledavaju nekretnine koje ih zanimaju. Pojašnjava kako neki žele s prodavateljem potpisati predugovor o kupoprodaji, kako bi si osigurali nekretninu kada se objavi javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvenciju.
- Mislim da je to racionalno razmišljanje jer će iz mjeseca u mjesec izbor nekretnina, logično, biti sve manji. Neodlučni će zasigurno ostati bez najpoželjnije nekretnine - kaže Matijević.
Naglašava kako ga raduje interes za obiteljske kuće, i to ne samo u Osijeku nego i u prigradskim naseljima.
- Zbog relativno nižih cijena kuća, mnogi će svoju priliku vidjeti u kupnji kuće i, siguran sam, u tom smislu profitirati. Mladi u istočnoj Slavoniji osjećaju sigurnost da će njihovom zahtjevu biti udovoljeno, jer država lani nije odbijala solventne kupce iz ovih područja. Vjerojatno bi dodatnim stimulacijama u programu subvencioniranih kredita država u Osijeku, odnosno Slavoniji i Baranji, mogla i više ublažiti egzodus mladih - zaključuje Matijević.
Igor MIKULIĆ
Vjetar u leđa mladim obiteljima
Krunoslav Šabić iz Tasman nekretnina kaže kako je posebice u posljednjih mjesec dana pojačano zanimanje mahom mladih bračnih parova za kupnju nekretnina, upravo zbog mogućnosti korištenja državne subvencije. “Mlade obitelji računaju na subvenciju i žele si pronaći odgovarajuću nekretninu kako bi spremno dočekale javni poziv. Vjerujem da će biti velik broj onih koji će nastojati kupiti nekretninu uz subvenciju. I prošlogodišnja iskustva bila su uglavnom pozitivna. Ipak je to određeni vjetar u leđa ljudima koji si rješavaju stambeno pitanje. Bilo je, na žalost, dosta razočaranih, koji nisu stigli na vrijeme pripremiti se i iskoristiti tu mogućnost prošle godine”, ističe Šabić.