Ekonomija
PETA ĆE GODINA KAKO JE HRVATSKA ČLANICA EU - KOLIKO SMO DOBILI, A KOLIKO DALI?

Na svake dvije kune iz EU-a za poljoprivredu Hrvatska je dala kunu
Objavljeno 9. svibnja, 2018.
Na svake dvije kune iz EU-a za poljoprivredu Hrvatska je dala kunu
Iz blagajne Europske unije za poljoprivredu stiglo je 9,87 milijarda kuna, a iz proračuna Republike Hrvatske 5,68 milijarda kuna

Koliko smo novca u gotovo pet godina punopravnog članstva RH u EU povukli iz Unije na ime poljoprivrede, a koliko smo Uniji uplatili u njenu blagajnu? Drugim riječima, koliko smo dobili, a koliko dali, jesmo li “zaradili”, ili…?

Pitanje je to koje se nameće s približavanjem pete godišnjice ulaska u veliku EU obitelj, čije je tržište s 500 milijuna potrošača veliki izazov za nacionalnu proizvodnju, njenu konkurentnost i traženje mjesta pod EU kišobranom, to više što su ocjene da nam poljoprivredna proizvodnja pada. Odgovori i brojke su zanimljive, omjeri, relacije indikativne...

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, do 24. travnja 2018. korisnicima je po svim modelima potpora ukupno isplaćeno 15,55 milijardi kuna.

- Od toga je iz blagajne EU-a stiglo 9,87 mlrd., a iz proračuna RH 5,68 mlrd. kuna. Struktura isplate otkriva da se najveći udjel odnosi na izravna plaćanja - ukupno 11,5 mlrd. kuna. Za projekte iz Programa ruralnog razvoja (PRR) isplaćeno je 3,64 mlrd., a za financiranje više mjera u ribarskom sektoru koristeći oba fonda 392 mil. kuna, ističu u Ministarstvu poljoprivrede (MP).

Znači, u tih 15,5 mlrd. kuna na svake gotovo dvije kune iz EU-a, država je dala kunu. Zanimljive su i relacije u ciframa, ako se zna da je RH 2013.-2017., ističu u Ministarstvu financija, ukupno u proračun EU-a na temelju doprinosa po osnovi vlastitih sredstava EU-a uplatila - 14,7 mlrd. kuna.

Dakako, u relacije o povučenim i uplaćenim sredstvima treba ukalkulirati i povlačenje EU novca i za druge sektore, poput regionalnog razvoja, socijalne sfere, komunalne infrastrukture i dr., kao i to da se EU iznosi za poljoprivredu kroz godine povećavaju. No, već sada je znakovito da je poljoprivreda od Unije povukla 2/3 iznosa koji smo mi prema svim osnovama do kraja 2017. uplatili istoj toj Uniji. Podcrtava to i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (UO HPK) Matija Brlošić.

Povlačenje novca

– Poljoprivreda je ta koja je spasila omjer dosad njoj danog i ukupno povučenog, povukavši gotovo 80 %, ostali sektori, očito, mnogo slabije. Očekivanja su da te brojke idu gore, 30-40 % iskorištenih srestava do 2021. Možemo povući još dosta toga, a izravna omotnica povećava se svake godine. Država bi svoj udjel trebala ispružiti više – da dobiveno od EU-a iz Proračuna pokriva 100 % - kaže Brlošić. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da ono raspolože s iznosima o povlačenju sredstava iz četiri europska fonda vezana uz zajedničku poljoprivrednu, odnosno ribarsku politiku te o ukupnom utrošku za te namjene i sredstvima iz državnog proračuna RH, s obzirom na obvezu sufinanciranja.

- Podsjećamo, iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi Hrvatskoj je određena financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi od 373 milijuna eura/god., a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je deset godina. Konkretno, RH je prve godine članstva iz blagajne EU-a dobila tek 25 % od limita, u drugoj 30, trećoj 35 te 40 % u četvrtoj godini, dok pravo na puni, 100-postotni iznos, stječe tek 2022. To znači da će za proizvodnu 2018. iznos dijela koji dolazi iz EU blagajne narasti na 50 %. RH ima i dodatne omotnice: za razminiranje poljoprivrednog zemljišta 9,6 mil. eura/god. te vinsku omotnicu sa 10,8 mi. eura, ističu u Ministarstvu. Nadalje, za razvoj ruralnih područja 2014.-2020., RH je godišnje odobreno 333 mil. eura. Kroz Europski fond za ribarstvo (2007.-2013.) bilo je na raspolaganju 11,6 mil. eura, dok je Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (2014.-2020.) znatno izdašniji - u toj je omotnici RH dostupno 348,8 mil.eura.

Mjere, podmjere, operacije..., iza kojih je EU novac, brojne su, od klasične, konvencionalne, ekološke..., ratarske, stočarske proizvodnje, mjere za mlade, za male…, pa sve do očuvanja okoliša, pa i zaštite leptira, obnovu lokvi za napajanje stoke, dobrobiti životinja, čak do mjera za financiranje sadržaja za slobodne aktivnosti na selu. EU je za sve to široke ruke, ali i zahtjevna.

Poljoprivrednik Željko Fabric, koji ima iskustva u povlačenju EU novca, iskreno kaže da našem čovjeku neke mjere nisu shvatljive.

Ruralni razvoj

- Primjerice, uređenje lokvi... To direktno s poljoprivrednom proizvodnjom nema nešto veliko. Pa zaštita leptira..., ne znam što reći. Slažem se da prirodu treba čuvati, no izmišljati... Ne bih htio nikoga povrijediti, ali... Onima koji se bore za opstanak, što se bore s kreditima, ovrhama, prirodnim nepogodama... - njima nije mnogo stalo do leptira. Jest onima koji dobro žive - kaže Fabric.

On je 2015. povukao sredstva iz IPARD-a, dobivši povrat za kupnju stroja u visini od 378.000 kuna. No, zamjerka je, kaže, što je na nj čekao tri godine od predaje papira.

- A taj je stroj u tom vremenu poskupio nekoliko puta. Povrat je dobar, no birokracija je složena, obimna i duga. Najnoviji primjer - dvojica braće čekala su dvije godine, nisu prošli na natječaju za EU novac za kupnju stroja. Otišli su u Njemačku i kupili polovni… Interes za povlačenje sredstava vrlo je velik, posebice za ruralni razvoj, no realizacija predugo traje. Uništi nas birokracija - kaže Fabric.

S njegovim zamjerkama slaže se i Brlošić.

– Umjesto da smo dobro ustrojili određene savjetodavne službe da pišu projekte za EU sredstva poljoprivrednicima, naši ljudi traže privatne konzulatne, što im već u startu poskupljuje proizvodnju. Čini se da sve zasad teče pomalo sporo, no to je prirodni proces, u ovih pet godina promijenile su se tri vlade… - ističe Brlošić, no dodaje i da je potrebno vrijeme za prilagodbu, a mi, ocjenjuje, na to nismo laki, posebice ne u sektoru poljoprivrede, to više što ona u nas i dandanas dobno slovi za staru.

Suzana ŽUPAN

Tomislav Tolušić

ministar poljoprivrede

U blagajnu Europske unije ne namjeravamo vratiti ni cent

Ministar Tomislav Tolušić, kada je riječ o njegovom resoru, odlučan je kada je u pitanju korištenje raspoloživog EU novca u smislu njegove što veće iskorištenosti. - Iz europskih fondova za poljoprivredu i ribarstvo do 2020. raspoloživo je ukupno gotovo 2,8 mlrd. eura. Taj golemi novac mislimo potrošiti na povećanje konkurentnosti poljoprivrede i ribarstva, uz očuvanje okoliša i bioraznolikosti te poboljšanje uvjeta života i standarda stanovnika u ruralnim područjima, a u blagajnu EU-a ne namjeravamo vratiti ni jedan cent. Stvoreni su temelji za brojna kvalitetna ulaganja i nova radna mjesta - izjavio je Tolušić.

Iako EU milijardama kuna subvencionira našu poljoprivrednu proizvodnju, ona ima trend pada. Zašto je tomu tako? U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je tijekom gotovo pet godina članstva RH u EU bilo i poteza i postupanja koja su izazvala negativne trendove uz pad poljoprivredne proizvodnje. Podsjećaju na Zakon o poljoprivrednom zemljištu, donesen 2013., zbog kojeg su deseci tisuća hektara neobrađeni, neredovita je isplata poticaja i otežan pristup kapitalu uz visoke kamate, ali i na gotovo dvogodišnju stanku u realizaciji natječaja i projekata iz PRR-a. No, ocjenjuju i da je u zadnjih godinu i pol postignut radikalan, pozitivan zaokret. - Kod izravnih plaćanja uvedena je avansna isplata poticaja - u studenome u visini milijardo kuna, prva rata u veljači, ostatak u svibnju, pa poljoprivrednici sada mogu pravodobno planirati. Povlačenje EU fondova maksimalno smo olakšali i složili bolje i pravednije načine za raspodjelu tog novca. U samo godinu i pol izdano je 8500 odluka o odobrenju novih projekata od 4,8 mlrd. kuna. Isplaćeno je 3,64 mlrd. kuna, to su nove farme, kapaciteti za preradu, novi voćnjaci, maslinici, nova poljoprivredna mehanizacija. Već objavljenim natječajima pokriveno je čak 62 % od ukupno raspoloživih 2,38 mlrd. eura u ruralnom programu, a do kraja 2018. bit će još 30-ak natječaja za dodjelu 3,75 mlrd. kuna za nova ulaganja u agrarni sektor. Neki projekti koji su ugovoreni jesenas, već su provedeni i isplaćeni, navode u MP-u. Dodaju i da je kroz program za razvoj ribarstva ugovoreno i natječajima pokriveno gotovo mlrd. kuna. - O čemu je tu riječ možda najbolje ilustrira podatak da se prvi put investira u modernizaciju ribarskih luka i to 311 milijuna kuna te 150 millijuna kuna u nadzor i zaštitu neba i akvatorija hrvatskog dijela Jadrana, do kraja 2018. bit će kupljene bespilotne letjelice i brze ophodne brodice, dodaju u MP-u. Tu su i nedavno promovirani financijski instrumenti – krediti s iznimno povoljnim kamatama.

- I statistika kaže da je čak 90 % naših poljoprivrednika staro, a što neke mjere iz PRR-a nameću - da je i onaj s 55 godina star, sugerira mu se da gospodarstvo prepušta mladima. Za naše dosadašnje snalaženje u povlačenju EU novca ima i više razloga na koje sam poljoprivrednik ne može utjecati. Jer, primjerice, od 250.000 hektara državne zemlje gotovo sve je trenutačno pod privremenim raspolaganjem, na samo godinu dana, pa naš čovjek i u dobroj volji ne može ulagati. Naši udjeli u EU proizvodnji krajnje su simbolični, u nečemu smo konkurentni, u nečemu nismo. Neću za dosad realizirano kriviti ni poljoprivrednike, ni državu, ni vlast. Ušli smo u EU koja visoko subvencionira poljoprivrednu proizvodnju. No, mi te njene subvencije koristimo tek nekoliko, a Europa već 50 godina. A, poljoprivreda je izrazito ozbiljna i skupa proizvodnja u kojoj se jako mnogo mora uložiti da bi bila konkurentna pa su dalje u Europi investicije u poljoprivredi višestruko veće od naših. No, mi imamo dobre prirodne predispozicije – klima, nezagađeno tlo i zrak…, pa bismo time mogli malo brže nadomjestiti “kaskanje”. Kada budemo bar deset godina koristili taj EU novac i imali jak ekoproizvod, kao i onaj konvencionalni, ići ćemo naprijed - kaže Matija Brlošić.

Možda ste propustili...

RUČNO OBRALI VINOGRADE, DIO URODA PRODALI

Počinju krčiti vinograde i saditi 15 hektara novih

PRESTIŽNE GLOBALNE NAGRADE

Otvorene prijave za poduzetnika 2021.