Kultura
ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP

Šokci i Bunjevci imaju što prenijeti u suvremenost
Objavljeno 8. svibnja, 2018.

U sklopu kulturne manifestacije Urbani Šokci, održan je u Osijeku i Mohaču međunarodni znanstveno-stručni skup “Šokačka i bunjevačka tradicijska kultura u suvremenoj književnosti i kulturi”.

U organizaciju ove manifestacije, trinaeste u nizu, uključile su se udruge i ustanove iz triju država: Šokačka grana Osijek, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj u Pečuhu, Vinkovački šokački rodovi te Muzej Kanizsai Dorottya u Mohaču. U dvodnevnom su skupu kroz 17 izlaganja otvorena važna pitanja iz područja tradicijske kulture i književnosti šokačkih i bunjevačkih hrvatskih etničkih skupina s naglaskom na suvremenosti baštine, a u duhu smjernica aktualne Europske godine kulturne baštine. Program je obogaćen predstavljanjem recentnih publikacija u izdanju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Šokačke grane Osijek te vrijednih monografija (Baranjske hrvatske nošnje – podravski Šokci; Gorjanske ljelje), a u glazbenom dijelu nastupila je Muška pjevačka skupina iz Šokačke grane i gajdaši okupljeni u Udruzi glazbene starine – Orkestar Mišina iz Gorjana.

Pred sudionicima i brojnim posjetiteljima predstavljen je i u Osijeku i u Mohaču zbornik Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici u kojemu su objavljeni radovi s prošlogodišnjih saziva znanstveno-stručnih skupova pod uredništvom Ružice Pšihistal i Katarine Dimišić, a u sunakladništvu Šokačke grane Osijek i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Jedan od recenzenata, prof. dr. sc. Goran Rem, predstavio je zbornik naglasivši važnost kontinuiranoga i sustavnoga rada na šokačkoj i bunjevačkoj baštini koja i u suvremenim uvjetima digitalizacije može izdržati utrku s vremenom. Šokci i Bunjevci imaju što prenijeti u suvremenost i znaju kako u novim kulturnim konfiguracijama oploditi baštinu – poručio je Rem.

Tradicijska kultura i kulturna baština, naglasila je Pšihistal, nije ni vječna ni nepromjenjiva kako su mislili romantičari i ne može se kao okamina samo prigodno reinstalirati.

- Baština živi u suvremenosti samo ako ju iznova predanim radom i kreativnim inovacijama “prisvajamo” i prepoznajemo ju kao vlastitu. Kada je 2018. proglašena Europskom godinom kulturne baština među posebnim je ciljevima istaknuto ne samo istraživati baštinu nego ju i razumjeti i štititi i slaviti. Slaviti možemo samo ono do čega nam je stalo, prema čemu imamo poseban emotivan odnos i što za nas ima trajnu vrijednost. To je ključ za prebogatu šokačku i bunjevačku baštinu, koja povezuje hrvatske etničke skupine u različitim državnim granicama i čini važan dio europske kulturne raznolikosti - rekla je prof. Pšihistal. Osječki dio programa održan je u GISKO-u, a mohački u Muzeju Kaniszai Dorottya.

Narcisa VEKIĆ

Osječki dio programa održan je u GISKO-u, a mohački u Muzeju Kaniszai Dorottya

baštinu

MORAMO PREPOZNATI KAO VLASTITU

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DIO KOLEKCIJE VUGRINEC

U MLU-u Osijek stižu i nedavno otkrivena Becićeva “Braća”

2

OGRANAK SLAVONSKO-BARANJSKO-SRIJEMSKI DHK I OGRANAK MH ĐAKOVO

Nagrada i Povelja Julija Benešića

3

RADOVI OSJEČKE AUTORICE JOSIPE STOJANOVIĆ U GALERIJI WALDINGER

Multimedijalna instalacija o tišini poziva posjetitelje na aktivno sudjelovanje