Magazin
RAZGOVOR: DR. SC. GORAN BANDOV:

Ne smijemo se uvući u igru
Objavljeno 5. svibnja, 2018.

Premda je odlučeno da Hrvatska neće ići u daljnje zaoštravanje odnosa sa Srbijom, nakon što je ministar obrane Damir Krstičević proglašen nepoželjnom osobom u Srbiji, pa nema govora o povlačenju hrvatskog veleposlanika iz Beograda, stigla je nova provokacija srpskog šefa diplomacije Dačića da će, kako kaže, Hrvatskoj poslati popis s imenima i prezimenima 20.000 djece koja su ubijena u Jasenovcu!

S obzirom na sve što se događa, kako ocjenjujete sadašnje odnose između RH i Srbije?

- Politički odnosi Hrvatske i Srbije obilježeni su konstantnim turbulencijama već gotovo cijelo stoljeće. Suvremeno razdoblje je pod snažnim utjecajem nesposobnosti suočavanja s prošlošću svoje nacije, i spremnošću da se gotovo u svakoj prilici podsjeti na uprljane ruke drugoga. Posebno je to opasno kad to čine državni dužnosnici koji su još nedavno javno bili snažni zagovornici radikalnih ideja koje su mnoge majke zavile u crno, mnoge protjerale iz njihovih domova, mnogima nanijeli grubu patnju i bol. Posebno bi visoki državni dužnosnici morali biti značajno odmjereniji u svojim izjavama, truditi se da svojim riječima i djelima ne naštete svojoj državi, što su trenutačno mnogi od njih smetnuli s uma, ponajprije misleći na svoj trenutačni osobni politički rejting, a ne na dugoročne interese svoje države i njezinih građana.

TRAŽENJE IZGOVORA

Dojam je da s retorikom iz Srbije prema RH, ali i ukupno uzevši sa zemljama zapadnog Balkana, ima problem i Europska unija?

- Europska unija je savez 28 članica, stol za kojim sjedi i Hrvatska te će ona zasigurno kao direktno zainteresirana imati značajnu ulogu u procesu približavanja Srbije EU. Sigurno će i još nekoliko država članica EU-a iskazati posebni interes za taj proces, posebice članice EU-a koje su susjede Srbiji. S druge strane, postoji niz država koje su zaokupljene rješavanjem svojih unutarpolitičkih izazova te se neće previše osvrtati na proces integracija kako Srbije tako i ostalih država jugoistočne Europe. Uz to, jedan dio država članica EU-a ima značajnu rezervu oko daljnjeg proširenja, napose njegovog bržeg odvijanja. Upravo iz tog razloga u interesu je Srbije, kao uostalom i drugih država koje pretendiraju na članstvo u EU, da traži što je moguće više prijatelja među EU članicama, kako bi si osigurale da se taj proces pozitivno razvija za njih. Nisam siguran kako je Srbija trenutačno posvećena tome, mnogo više ostaje dojam kako Srbija već sada traži izgovore za potencijalni neuspjeh pregovora i njihovo značajno produženje. Pritom treba naglasiti kako će EU posebno odmjeravati odnos Srbije prema Kosovu koje je zasigurno najkompleksnije vanjsko-političko pitanje s kojim će se Srbija morati suočiti u ovom procesu.

Visoki dužnosnici EU-a su više puta do sada isticali su kako članicom EU-a ne može postati zemlja koja nije riješila bilateralne sporove sa susjedima?

- Europska unija ne želi uvoziti bilateralne probleme, jer već i sama u ovom trenutku ima niz unutarpolitičkih poteškoća, tako da joj dodatne sigurno ne trebaju. Dosadašnja praksa pokazuje kako su države spremnije u pretpristupnim pregovorima učiniti određene ustupke koje u redovnim okolnostima ne bi učinile. Ipak, treba naglasiti kako rješavanje bilateralnih sporova nije preduvjet za početak pregovora, nego ih se u ovom trenutku nameću kao jedan od uvjeta za uspješno zatvaranje pregovaračkog procesa. Vrlo je moguće da će neke države upravo zbog nerazrješenih bilateralnih pitanja ostati u čekaonici EU-a koju godinu duže. Pritom trebamo imati na umu kako su bilateralni sporovi često izvrstan izgovor vladajućim strukturama u pojedinim državama kako se ne bi bavile ključnim društvenim problemima kao što su ekonomske neravnoteže, izostanak vladavine prava, (ne)efikasna borba protiv korupcije i nepotizma, ili primjerice (ne)ovisnost pravosuđa i medija, tako da samim političkim elitama najčešće i nije u interesu rješavanje međudržavnih sporova, jer im oni služe kao skretanje pozornosti javnosti u stvarnim kriznim situacijama.

Koliko su u odnosima RH, Srbije i drugih zemalja u regiji, važni geostrateški interesi, poglavito Rusije, EU-a, ali i SAD-a?

- Europska unija je zbog konstantne višegodišnje zaokupljenosti svojim unutarpolitičkim izazovima, kako unutar pojedinih država, tako i na razini EU-a kao saveza država, propustila pravovremeno ponuditi državama jugoistočne Europe, kao državama svojeg neposrednog susjedstva, jasnu i konkretnu podršku u procesu približavanja EU. Tu su prazninu iskoristile druge države poput Rusije, Turske, Saudijske Arabije i Kine te su pronašle svoje zagovornike u gotovo svim državama ove regije. Također i SAD, kao globalna velesila, ima svoj jasni interes u ovoj regiji. Neupitno kako interesi globalnih igrača mogu imati jako velik utjecaj na odnose država u regiji, iako bi svaki dužnosnik prije svake odluke, izjave ili simboličke geste, morao dobro promisliti što je zapravo u interesu njegove države i njegovih građana. Savezi manjih država s globalnim silama često su obilježje suvremenih međunarodnih odnosa, ali pri tome ne smijemo smetnuti s uma kako je svako partnerstvo dobro i poželjno, samo ako i onaj manji u njemu profitira i osjeća se ugodno.

OPREZ JE NUŽAN

Kako se u svemu tome treba postaviti RH? Treba li žešće reagirati na provokacije iz Beograda, uzimajući u obzir i položaj RH u EU, pregovore Srbije oko ulaska u EU? Imali li pritom i u Srbiji zdravih snaga koje se mogu, ili to čine, suprostaviti politici Vučića, Vulina, Dačića?

- Hrvatska zasigurno treba voditi odgovornu i odmjerenu politiku te nikada ne smetnuti s uma što su njezini stvarni nacionalni interesi. Trenutačna pozicija Hrvatske je značajno ugodnija od pozicije Srbije koja tek treba dokazati kako je spremna na provođenje reformi koje bi joj mogle u nekom momentu omogućiti pristup EU. Hrvatska pritom mora biti oprezna kako ne bi zaigrala igru spirale neodmjerenih izjava i gesti, jer ona ionako raspolaže s mnogo konkretnijim instrumentima moći za stolom EU-a te joj takve igre nisu potrebne, a mogu samo djelovati neprimjereno njezinoj ulozi odgovorne europske države.(D.J.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana