Govoreći vrlo općenito, blockchain možemo smatrati „glavnom knjigom“ u koju se sprema svaka nova transakcija. Ono što je čini posebnom jest činjenica da unatoč tome što kopija postoji na sve i jednom korisničkom računalu zagarantirana je dosljednost unosa. Najraširenija općepoznata upotreba ove tehnologije je kriptotalnost bitcoina, decentralizirani monetarni sustav koji je privukao znatan interes, osobito zbog porasta cijene bitcoina. Kao što je obično slučaj kada se pojavi nova tehnologija trenutačno postoje mnogi mitovi o blockchainu i bitcoinu koji ljude zbunjuju.

Alfred Taudes, akademski direktor Instituta za istraživanje kriptoekonomije pri bečkom sveučilištu Vienna University te stalni član poslovne škole WU Executive Academy, povukao je paralelu sa situacijom koja je bila u ranim danima interneta, tamo u 90-im godinama: “E-mail je bio prva primjena interneta i nitko nije mogao pretpostaviti što će se još pojaviti. Ljudi su govorili da kupnja putem interneta neće zaživjeti, jer kupci vole fizički doživjeti stvari koje kupuju, jer nisu postojale zadovoljavajuće metode plaćanja te jer bi dostava kupljenih proizvoda bila komplicirana i preskupa. Kako god, stvarnost je uvelike drugačija. Osnivač Amazona Jeff Bezos nedavno je proglašen najbogatijim čovjekom svijeta. Slično će se dogoditi i s blockchain tehnologijom, postojat će mnoge, potpuno nove primjene koje će dominirati svim aspektima poslovanja. Trenutačno smo u probnoj fazi”.

“Bitcoin je samo prva upotreba blockchain tehnologije,” kaže prof. Taudes. Prvi blockchain nastao je zbog pohrane bitcoin transakcija. Od tada su nastale mnoge poboljšane ili izmijenjene inačice originalnog koncepta te su poslužile u mnoge druge svrhe, bilo kao raspored opskrbnih lanaca ili novih bankarskih usluga za upravljanje osobnim podacima. “Većina prihoda koje generiraju medijske platforme trenutačno odlazi operaterima platformi, a umjetnicima koji im pružaju sadržaj gotovo ništa. Kriptovalute i blockchain omogućili bi nam da izravno kupujemo od umjetnika”.

Takozvani mehanizam dokaza o radu korišten u blockchainu kako bi se verificirala valjanost transakcije troši mnogo energije. Rješavanje matematičkih puzzli, koje zahtjeva poveću računalnu moć, kao i poveću energiju, pružatelj računalne snage (miner) može dodati novi transakcijski blok blockchainu omogućujući da se bitcoini isplate. Zauzvrat, kao provizija ovoj računalnoj usluzi miner dobiva transakcijsku naknadu. Manje potvrde valjanosti (ili “pristanak”) koje iziskuju i manje energije predmetom su istraživanja diljem svijeta. Također argument energije gubi na snazi kada se pogleda sustav u cijelosti, a ne svaka transakcija zasebno. “Zašto se nitko ne zapita koliko energije danas troši klasičan novac?”, pita se prof. Taudes.

U kontekstu korištenja blockchain prijava unutar skupine tvrtki energetski argument postaje potpuno nevažan zbog manje složenih mehanizama koji se mogu koristiti kao dokaz rada u takvim okruženjima, budući da proces uključuje poznate i robusne stranke.

Globalno gledano, aplikacije temeljene na tehnologiji blockchain testirane su u bezbrojnim postavkama. Primjerice, u njemačkom sektoru carsharinga blockchain je omogućio pojednostavljenje do sada složenih procesa – od izbora vozila do zaključivanja osobnih ugovora o najmu – do tog stupnja i iznad da sustav može funkcionirati gotovo bez infrastrukture ili ugovora s pružateljima usluga platnog prometa. Projekt decentralizirane mreže u New Yorku, koji uključuje pametna mjerila i pametne ugovore, omogućio je solarnim kućama automatsko izračunavanje potrošnje električne energije i prodaju viška električne energije u “standardne” domove. Isto je i u Austriji, povoljne uporabe su se počele pojavljivati – u općini Beč, u sektoru financijskih usluga te poslovanju opskrbe energijom. “Nikako ne mogu reći koja će cijena bitcoina biti za tri godine ni koja će od mnogih drugih kriptovaluta i dalje postojati. Uvjeren sam da je blockchain tehnologija ovdje i ostaje ovdje te da će revolucionarizirati svijet”, kaže prof. Taudes.

Činjenica da postoji maksimum opskrbe bitcoina koja se ne može prekoračiti rezultat je mehanizma dokaza o radu o kojem smo govorili u mitu 2. Sustavi blockchaina za uporabu među grupom tvrtki spomenutih u tom pasusu nisu pod ovim utjecajem. Razvoj novih tehnologija počeo je što se tiče javnih blockchaina. Jedna od njih je bitcoin lightning network, gdje je kanal plaćanja otvoren između dva čvora kroz koje se plaćanja mogu obavljati bez složenih postupaka provjere. Provjera i dokaz o radu potrebne su samo prilikom otvaranja i zatvaranja kanala.

“Ulasci u blockchain bitcoina moraju biti čitljivi kroz sve čvorove. U suprotnom je nemoguće potvrditi transakcije u decentraliziranom i minskom bitcoinu. Važno je imati na umu da iako se identifikacija ne provodi pomoću osobnih podataka nego na osnovi pseudoanonimnih adresa koje bilo tko može stvoriti pomoću onoga što je svima poznato kao novčanik (wallet)“, objašnjava Alfred Taudes.

Unutar blockchaina korisničke transakcije su privatne. Kako god, ako netko uspije povezati bitcoin adresu s njenim vlasnikom, sve transakcije te osobe moguće je pratiti. No postoje i druge kriptovalute poput Dasha koje su potpuno anonimne te zbog toga klijentima osigurava kompletnu privatnost.

“To je glupost,” ističe prof. Taudes. U usporedbi s bazama podataka blockchaini su preskupi i nedovoljno efikasni za upotrebu u tradicionalnim poslovima poput računovodstva. “Blockchaini u ovom kontekstu nemaju smisla. Treba ih se koristiti samo tamo gdje je izmjena podataka trenutačno nesigurna i nedovoljna, primjerice tijekom transakcija između subjekata u globalnim opskrbnim lancima.”

Jednom kada se transakcije pohrane u blockchainu nitko ne može mijenjati, čitati, falsificirati ili brisati zapise u bazi podataka. Zbog toga se blockchain plaćanja smatraju sigurnima. “Ako nešto bude ukradeno korisnički privatni ključ morao je doći u pogrešne ruke“, rekao je prof. Tadeus, dodavši da se situacija može usporediti s krađom nečijeg kartičnog PIN-a.