Ovogodišnji Međunarodni praznik rada Hrvatska dočekuje sa, službeni su podatci HZMO-a o broju osiguranika mirovinskog osiguranja, 1.489.091 zaposlenim, no Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) ističu da je ta brojka ispod 1,4 milijuna, a da je od krize u realnom sektoru zasigurno izgubljeno oko 200.000 radnih mjesta.

Umirovljenika je 1,23 milijuna, pa na jednog umirovljenika radi samo 1,2 radnika, a nezaposlenih je, podatci su HZZ-a, 162.184. Praznik rada, 1. svibnja, slavi se u ozračju egzodusa radništva na Zapad pa se može čuti gorka šala/istina da je hrvatski radnik – najbolji izvozni proizvod. Tu su i odlasci iz Slavonije u sezonski rad na Jadran, sve veća fleksibilizacija tržišta rada koja nameće nesigurne oblike rada i u kojoj rad na neodređeno uzmiče pred radom na određeno vrijeme. Država projektom “Od mjere do karijere” provodi mjere aktivne politike zapošljavanja poput SOR-a, samozapošljavanja....

Dok se priprema prvosvibanjski grah, prigodni govori, izleti u prirodi i roštilji, i Đakovčanka Svjetlana Pažin priprema se za novi odlazak na rad u sezoni. Ide na Hvar, kao pomoćna radnica u kuhinji. Ona je atipičan primjer našeg radnika – zadovoljna je radnim uvjetima, nadasve plaćom, fleksibilna, voljna mijenjati posao...

- Imam više od 20 godina staža i ne pripadam onim ljudima koji se cijeli život vezuju samo za jedno radno mjesto. Tako sam i s posla u trgovačkom centru otišla nakon 10 godina. Već nekoliko godina radim u sezoni i prezadovoljna sam – i poslodavcem i uvjetima rada i plaćom koja je natprosječna za naše prilike. Kada sam krenula u rad u sezoni, počela sam s upola manjom plaćom nego što sam ju dogovorila sada, za novu sezonu, jer poslodavci ondje prepoznaju kvalitetnog radnika i nadmeću se, “licitiraju” plaćama samo da ga privuku. Još u svojoj prvoj sezoni početnu plaću sam na kraju sezone podigla za trećinu. Moji poslodavci žele zadovoljnog, a oni time dobivaju kvalitetnog radnika, a to se postiže dobrom plaćom - kaže Pažin, po struci trgovkinja.

Dok Svjetlana Pažin na rad odlazi u drugi dio zemlje, mnogi odlaze izvan nje. Zato predsjednik NHS-a Krešimir Sever upozorava na masovni egzodus mladih, obrazovanih ljudi koji u Hrvatskoj ne vide budućnost, a ističe da su posljedice višeznačne – od odljeva intelektualnog kapitala do gospodarskog te demografskog. Poslodavac, vlasnik tvrtke Revizija Grubeša, ekonomist Zdravko Grubeša, što zapošljava 17 ljudi, baš u toj radnoj migraciji vidi poboljšanje položaja našeg radnika.

- To nam je bilo ključno za ulazak u EU - mladi imaju mogućnost izbora i odlaska, donošenja odluke u kojem dijelu tog velikog EU tržišta raditi. Htjeli smo u EU, svjesni smo bili da je to golemo tržište, a nismo konkurentni plaćama kao drugi, pa bolje uvjete naš radnik traži vani. Tako prodaju svoj rad gdje misle da su bolji uvjeti za to. Jer, radna snaga je roba, kao i svaka druga. Moramo nadići rezon iz socijalizma kada je čovjek radio cijeli radni vijek u jednoj firmi. To je prošlost, mladi su odavno shvatili fleksibilnost. Tržište rada je profunkcioniralo, ono je cijeli EU, a ne samo RH - kaže poslodavac Grubeša.

Sindikalist Sever na to gleda posve drugačije i kaže da nam odlaze mladi, obrazovani ljudi u svojoj najvećoj intelektualnoj, fizičkoj i fertilnoj snazi, da odljev intelektualnog kapitala sa sobom vuče i gospodarski odljev, da odlaze generacije na kojima je trebala počivati budućnost zemlje.

– Istovremeno, u nas se sve više traže radnici u pomoćnim poslovima, pa se Hrvatska sve više pretvara u zemlju jeftinoga rada i poslova niske složenosti. Time odašiljemo vrlo jasnu poruku inozemstvu – mi ćemo za vas obrazovati naše mlade, da vama grade zemlje i vaša gospodarstva - upozorava Sever i dodaje kako Hrvatska pred ovogodišnji 1. svibnja prednjači po nesigurnim oblicima rada.

– U Hrvatskoj je 2002. od ukupno zaposlenih njih 10 posto bilo u nestalnim oblicima rada, a u Europi 12,4 posto. Posljednji službeni podatak o tome je iz 2016. kada je Hrvatska imala 22,2 posto u nesigurnim oblicima rada, a Europa je “skočila” tek na 14,2 posto. Procjene za 2017. su da je RH prestigla 23 posto, a da je Europa još uvijek ispod 15. EK je članicama naznačila da bi u 2018. trebali voditi računa o tome da je prevelik udio nesigurnih oblika rada i da taj trend treba mijenjati. U Hrvatskoj o tome nema ni govora - i ulagači i HUP očekuju daljnju fleksibilizaciju sustava rada - ističe Sever.

Rad u sezoni za Svjetlanu Pažin, kaže, sve je samo ne nesiguran.

– U sezoni zaradim za cijelu godinu, po povratku kući imam pristojnu naknadu s biroa jer mi je zbog natprosječnih primanja u sezoni dobar prosjek, a imam i sasvim solidan povrat poreza - nastavlja zadovoljno Pažin.

Službeno je prosječna plaća u RH nešto iznad 6100 kuna. Tako kaže statistika, a za poslodavca Grubešu ona je, kaže, zbroj netočnih podataka.

– Ne volim pročitati taj podatak, jer moramo razlikovati plaće i po regijama. Prosjek je zasigurno blizu 5000 kuna, moramo uzeti u obzir i dio koji se daje na crno - kaže Grubeša.

U NHS-u upozoravaju da, dok olako puštamo naše mlade, obrazovane ljude van, država sve više podiže kvote uvoznih radnika, a one najnovije su rekordne - čak 31.000. Sever podsjeća na vrijeme kada su one glasile na njih 9000.

- Nismo protiv radnih migracija i stranih radnika kao osoba, no moramo znati da će oni ovdje doći raditi, a zarađeno poslati, odnosno trošiti kod kuće - kaže Sever.