Ekonomija
EUROZONA

Tvrtke i građani lakše do kredita
Objavljeno 26. travnja, 2018.

Krediti u eurozoni u prvom su ovogodišnjem tromjesečju postali lakše dostupni jer su banke ublažile uvjete kreditiranja i za kompanije i za građane, pokazali su rezultati najnovije ankete Europske središnje banke (ECB).

Kreditni standardi - kriteriji koje banke primjenjuju pri donošenju odluke hoće li odobriti zajam fizičkoj osobi ili kompaniji - bili su “znatno” blaži u prvom tromjesečju kako za građane koji su tražili hipotekarne kredite tako i za kompanije, s tim što su nešto manje ublaženi kriteriji kod potrošačkog kreditiranja, odgovorile su banke ECB-u u redovnoj mjesečnoj anketi. Anketa za travanj, u kojoj je sudjelovalo 149 europskih banaka, provedena je u razdoblju od 15. ožujka do 3. travnja, napominju u ECB-u.

U sve su tri kategorije kreditiranja, kako su izvijestile banke, u međuvremenu poboljšani i uvjeti za refinanciranje zajmova. Zajmodavci su istaknuli i kontinuirani rast potražnje zajmoprimaca tijekom prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazalo je ECB-ovo istraživanje. Što se kompanija tiče, one su tražile novac zbog niskih kamatnih stopa, uglavnom za potrebe ulaganja i spajanja te akvizicija, a kupci stambenih nekretnina, koje su također privukle niske kamatne stope, pokazali veći optimizam glede gospodarskih izgleda, nadajući se i da će profitirati od rasta cijena na tržištu nekretnina. H

REKORDI

ECB je ključne kamatne stope sveo na rekordno niske razine i ubrizgao gotovo 2400 milijardi eura u gospodarstvo eurozone u sklopu kvantitativnog ublažavanja odnosno programa kupnji obveznica. Cilj toga programa je da novac kroz financijski sustav dođe u ruke kompanija i potrošača i tako podupre rast gospodarstva i inflaciju prema zacrtanih nešto ispod dva posto. Banke su u ECB-ovoj anketi kazale da su ih niske kamatne stope i program kupnji obveznica ohrabrili na ublažavanje uvjeta za refinanciranje zajmova i potaknuli ih na veće kreditiranje.

Možda ste propustili...

GOSPODARSKA NIŠA S VELIKIM POTENCIJALOM

Tržište privatnog zdravstva do 2028. bit će 1 mlrd. eura

VEĆINA WEB-STRANICA NAJVEĆIH HRVATSKIH KOMPANIJA ENERGETSKI JE NEODRŽIVA

Internet je četvrti najveći zagađivač okoliša u svijetu

Najčitanije iz rubrike