Novosti
RASTU CIJENE NAFTE

Očekuju li nas skuplje gorivo i novi udar na gospodarstvo?
Objavljeno 24. travnja, 2018.

Prošloga su tjedna na svjetskim tržištima cijene nafte porasle. Bio je to drugi tjedan zaredom rasta cijena nafte, koje se sada kreću oko najviših razina od kraja 2014. godine.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla za dva posto, na 74,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio za 1,5 posto, na 68,40 dolara.

Manja proizvodnja

Rast cijena ponajviše je posljedica poruka da Saudijska Arabija želi rast cijena prema 80 pa i sto dolara za barel, što je protumačeno kao znak da Rijad ne želi mijenjati sporazum OPEC-a o smanjenoj proizvodnji, unatoč približavanju zacrtanim ciljevima. Od siječnja 2017. godine OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene, a već neko vrijeme šalju se poruke da bi se taj dogovor trebao produljiti i na iduću godinu.

“Saudijcima i njihovim partnerima u OPEC-u trebaju više cijene kako bi poboljšali fiskalne pozicije, a saudijsko je kraljevstvo pokrenulo i znatan, ali skup program reformi. Stoga bi mogli nastaviti smanjivati proizvodnju”, tumači Greg McKenna iz brokerske kuće AxiTrader.

Saudijski ministar nafte Khalid al-Falih istaknuo je da su OPEC i njegovi saveznici još uvijek daleko od zacrtanog cilja i da treba nastaviti smanjivati zalihe.

Mogu li i u kolikoj mjeri više cijene nafte utjecati na gospodarski razvoj Hrvatske? U pravilu niske cijene energenata pridonose gospodarskom rastu i obrnuto - rast cijena nafte utječe negativno na gospodarski rast, posebice na industrijsku proizvodnju. Prema prognozama hrvatski bi BDP ove godine trebao rasti nešto manje od tri posto. Primjerice MMF prognozira rast od 2,8 posto, a iduće godine 2,6 posto. Mogu li ovaj hrvatski očekivani rast ugroziti “apetiti” najvećih svjetskih proizvođača nafte?

Naš naftni stručnjak, bivši čelnik Ine i član nadzornog odbora te tvrtke Davor Štern kaže kako su promjene cijena nafte nešto sasvim uobičajeno, kao što je promjena vremena. On drži kako se ovaj rast cijena nafte ne bi trebao ozbiljnije odraziti na hrvatsko gospodarstvo.

Moguć dogovor

- Naravno, iznimka su neke kataklizmičke promjene. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja koja ovisi o energentima na tako niskoj razini da se nažalost efekti promjena cijena nafte ne osjećaju ili se malo osjećaju. Ove promjene koje se događaju imaju utjecaja eventualno na kućnim budžetima građana ili u sektoru prijevoza. Premda i tu imamo primjer da su prijevoznici dizali cijene kada je cijena nafte i derivata rasla, ali ih nisu spuštali kada su cijene nafte i derivata padale - napomenuo je Štern.

Podsjetio je da su cijene nafte svojevremeno dosezale i 120, pa i 140 dolara. Ipak, Štern je upozorio da bi opasnost za svjetsku ekonomiju mogao biti dogovor zemalja OPEC-a i Rusije o smanjenju proizvodnje nafte.

- Arapski proizvođači mogu si dopustiti smanjenje proizvodnje nafte zbog svoje ekonomske moći. Rusiji je to problem jer su joj prihodi od prodaje nafte izuzetno važni i svako smanjenje proizvodnje izravno utječe i na smanjenje prihoda države - podsjeća Štern dodajući da dogovor o smanjenju proizvodnje nafte ipak može biti postignut ako Rusija odluči nanijeti štete Zapadu.

Cijena barela nafte je 2008. recimo pala na samo 40 dolara, da bi poslije neprestano rasla sve do polovine 2014., kada joj je cijena u prosjeku iznosila 90 dolara. Cijena je potom padala. Tako je unatrag gotovo dvije godine cijena barela uglavnom oko 50 dolara. Primjerice u studenom prošle godine cijena barela u Londonu iznosila je ispod 63 dolara, a u SAD-u ispod 57 dolara.

Ekonomist Velimir Srića na naš upit o utjecaju cijena nafte na hrvatsko gospodarstvo kaže kako će rast cijena, posebice ako on bude dramatičniji, sigurno utjecati na domaći BDP.

- Nažalost, tržište funkcionira u velikoj mjeri 'na očekivanjima', tako da će, ako postoje određene prognoze rasta cijena nafte, doći do promjena, jer će se u planove kompanija unaprijed ugrađivati rizik. Hrvatsko je gospodarstvo, iako deindustrijalizirano, ipak energetski ovisno i sigurno je da utjecaj postoji, ovisan o razini promjena cijena nafte. Više cijene 'napuhat' će troškovnu stranu, a moguć je i rast inflacije - ističe Srića.

Igor MIKULIĆ/H
U SAD-u rekordna proizvodnja

Cijene nafte u ponedjeljak su ipak pale nakon objave podataka o porastu broja bušotinskih postrojenja u SAD-u, što upućuje na povećanje proizvodnje u budućnosti. Na londonskom je tržištu cijena barela oslabjela za 49 centi, a na američkom za 51 cent. Tvrtka Baker Hughes izvijestila je da je u prošlome tjednu broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao za daljnjih pet, na ukupno 820, dok je prije godinu dana aktivno bilo oko 600 bušotina. To pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju više razine cijena, što potkopava nastojanja OPEC-a da smanji ponudu na svjetskom tržištu. Ukupna proizvodnja nafte iz škriljavca u SAD-u porasla je za četvrtinu od sredine 2016. na rekordnih 10,54 milijuna barela dnevno i samo Rusija u svijetu proizvodi više nafte od SAD-a, 11 milijuna barela dnevno.

Davor Štern

naftni stručnjak

Promjene koje se događaju imaju utjecaja eventualno na budžetima građana ili u sektoru prijevoza. Premda i tu imamo primjer da su prijevoznici dizali cijene kada je cijena nafte i derivata rasla, ali ih nisu spuštali kada su padale.

Možda ste propustili...