I nakon više od 22 godine od završetka Domovinskog rata Hrvatska se suočava s minskom opasnosti, a riječ je o oko 404,4 kvadratna kilometara minski sumnjivog prostora (MSP), uglavnom šumskog i brdsko-planinskog područja u devet županija. Na temelju Plana protuminskog djelovanja za 2018. godinu, koji je izradio Hrvatski centar za razminiranje (HCR) i prošlog mjeseca usvojila Vlada, poslovi razminiranja, tehničkog izvida i dopunskog općeg izvida obavit će se na ukupnoj površini ne manjoj od 56,5 četvornih kilometara. Plan je razminirati 39,8 četvornih kilometara, a tehničkim izvidom i dopunskim općim izvidom smanjiti minski sumnjiva područja za 16,7 četvornih metara.

Za realizaciju tog plana planirana su 464,44 milijuna kuna, od čega će iz svih izvora financiranja za poslove razminiranja u 2018. na raspolaganju biti najmanje 399,28 milijuna kuna. Sredstva EU kroz strukturne fondove u tome imaju udio od 48 posto. Kada se tomu dodaju sredstva Švicarsko-hrvatskog programa, čiji je cilj smanjenje ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene EU, udio tih sredstava iznosi čak 52 posto ukupnih sredstava za razminiranje.

U 2018. godini HCR, na čelu s ravnateljem Zdravkom Modrušanom, planira u cijelosti ukloniti kasetno streljivo sa svih utvrđenih zagađenih područja, u prvoj polovini godine u cijelosti riješiti minski problem Brodsko-posavske županije na preostala 0,2 četvorna kilometra minski sumnjivog područja (područje Jezera, Konjske Glave i Čardaka u općini Okučani) i cjelovito razminirati sve poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.

Nastavit će se sustavno razminiranje gospodarskih šuma na području Karlovačke, Ličko-senjske, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije. Stanovnicima istoka Hrvatske zasigurno je pak najzanimljivije potpisivanje ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava za realizaciju projekta Naturavita, čime počinje postupak javne nabave usluge razminiranja kao preduvjet za realizaciju ostalih komponenata toga projekta. Riječ je o čišćenju minski sumnjivog šumskog područja Parka prirode Kopački rit i Regionalnog parka Mura-Drava na granici s Mađarskom, na području Grada Osijeka i u općinama Bilje i Darda. To će omogućiti ponovno korištenje tih područja. Projekt Naturavita obuhvaća razminiranje oko 200 hektara minski sumnjivih površina, obnovu i zaštitu šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji te zaštitu voda i o vodama ovisnih ekosustava, smanjivanje rizika od požara i drugih elementarnih nepogoda te edukaciju i promociju usluga ekosustava. Početak projekta očekuje se krajem ove godine i trajat će do 2020., a riječ je, naravno, o područjima koja su zapuštena i degradirana zbog posljedica ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata.

Dvije minama najzagađenije županije su Ličko-senjska (čak 138,2 četvorna kilometra) i Sisačko-moslavačka, u kojima se nalazi više od polovine svih minama zagađenih područja te dvije trećine svih evidentiranih protupješačkih i protuoklopnih mina. U Slavoniji nas, nakon što se ubrzo očisti preostali teren u Brodsko-posavskoj županiji, taj posao još čeka u Osječko-baranjskoj (55,7 četvorna kilometra) i Požeško-slavonskoj županiji (24 četvorna km). Prema planu, u 2018. će u Osječko-baranjskoj županiji razminiranjem te izvidima minski sumnjivo područje biti smanjeno za trećinu (18,2 četvorna kilometra), a u Požeško-slavonskoj za petinu (4,9 četvornih km).

U strukturi površina na kojima još nisu obavljeni razminiranje i izvidi najveći udio imaju šumske površine s 95,3 posto, slijede poljoprivredne površine s 4,3 posto te ostale površine s 0,4 posto. Ravnatelj HCR-a Modrušan naglasio je ovoga tjedna da su Hrvatske šume i Ministarstvo poljoprivrede najveći donatori za razminiranje i da bismo bez tih sredstava bili puno dalje od Hrvatske slobodne od mina. Stanje je na početku ove godine bilo takvo da se minski sumnjivo područje prostiralo na području 59 gradova i općina u osam županija. Od 1998. do 2017. u razminiranje je RH uložila 5,4 milijarde kuna. Razminirano je više od 566,4 četvorna kilometra, a ukupno su očišćena 1424 četvorna kilometra.