Globalna korporacija Schneider Electric predvodi digitalnu transformaciju upravljanja energijom i automatizaciju kućanstava, zgrada, podatkovnih centara, infrastrukture i industrije u više od 100 država diljem svijeta. Ta je tvrtka prošle godine svrstana među 40 najatraktivnijih poslodavaca svijeta i zapošljava talente s tehnoloških fakulteta, među kojima je i Berislav Korpar, direktor prodaje za Republiku Hrvatsku, a s njim smo imali priliku i porazgovarati.

Sve se češće susrećemo s pojmom pametnih zgrada. Kako one kao takve utječu na potrošnju energije?

- Posrijedi su kompleksnije zgrade s različitim potrebama u smislu mjesta potrošnje energije te načina upravljanja različitim izvorima iz kojih se energija distribuira. U prošlosti svaka zgrada bila je manje ili više jednako projektirana iz perspektive električne energije, a glavni izvor napajanja dolazio je izravno iz elektroenergetskog sustava.

Uz današnje trendove izgradnje obnovljivih izvora napajanja to više nije nužno tako. Upravljanje takvim sustavima mora omogućiti vraćanje proizvedene energije natrag u mrežu ili korištenje te energije za vlastitu potrošnju. Uz povećanje broja električnih vozila, pitanje je vremena kada će upravljanje povratom energije u mrežu postati komercijalno zanimljivo vlasnicima takvih zgrada. Tako će se pohranjena energija u električnim vozilima moći koristiti za stabilizaciju elektroenergetske mreže. Naravno da su nam za to preduvjet pametne mreže, ali za spajanje na takve mreže ili na koncept pametnih gradova morate imati i pametne zgrade. Iza ovog pridjeva pametan ustvari stoji velika količina tehnologije i znanja.

Trebamo razlikovati pojmove proizvodnje energije (koja se može vratiti u mrežu ili koristiti za vlastitu potrošnju) od pojmova redovne potrošnje u odnosu prema potrošnji za tzv. kritične aplikacije (u trenutcima nestanka el. energije). Pametne zgrade danas optimiziraju redovnu potrošnju i na taj način pružaju uštede, a za kritične aplikacije bitno je osigurati sekundarne generatore te UPS sustave neprekinutog napajanja povezane u upravljački sustav.

Što Schneider Electric može ponuditi u području upravljanja energijom u zgradama?

- Upravljanje energetskim troškovima uz istovremeno poticanje održivosti i učinkovitosti bez sumnje predstavlja jedan od najvećih izazova upravljanja energijom s kojima se danas svijet suočava na polju gospodarenja objektima.

Dok napredak u tehnologiji čini upravljanje energijom zgrada i održavanje električnih sustava učinkovitijima, javljaju se novi izazovi koji takva poboljšanja donose. Sve veći broj objekata smatra električnu energiju ključnim odnosno kritičnim resursom. Za bolnice se, na primjer, uvijek smatralo da je električna energija ključna za njihov stabilan i pouzdan rad, a danas čak i objekti poput trgovačkih centara električnu energiju smatraju jednako važnom. Ako npr. trgovački centar ostane bez električne energije, a vi se u tom trenutku nađete na blagajni, vrlo vjerojatno nećete moći ništa kupiti. Na takav način nestanak električne energije može izravno utjecati i na dobit.

Za takve izazove razvili smo platformu EcoStruxure Power namijenjenu praćenju potrošnje energenata, detekciji mjesta prekomjerne potrošnje i upravljanju sustavom s tog aspekta. Povećanje operativne efikasnosti drugi je izazov koji ima još veći potencijal i kojemu cilj nije smanjenje troška nego maksimalno iskorištavanje postojećih sustava. Operativna efikasnost mora biti sagledana cjelovito s razine ukupnog procesa kako bi se uočila mjesta smanjene produktivnosti ili tzv. uskih grla bilo da se radi o proizvodnim procesima, komercijalnim i industrijskim zgradama ili infrastrukturi. Kako bismo te izazove pretvorili u mogućnosti, razvili smo platforme EcoStruxure Building, Plant i Grid, koje sjedinjuju tri razine: IoT povezanu opremu, vrhunsku kontrolu i upravljanje te naprednu analitiku, aplikacije i softvere kroz fiksna, mobilna ili cloud rješenja.

Možete li to pojasniti na primjeru komercijalnih ili industrijskih zgrada?

- Kada razgovaramo o komercijalnim ili industrijskim zgradama, jedan od osnovnih izazova je sagledavanje cijene same investicije u odnosu prema troškovima održavanja. Često se o tome ne vodi računa, što je vrlo zanimljivo, pogotovo ako uzmemo da je početna investicija otprilike 25 posto troška u ukupnom životnom vijeku zgrade, što znači da su uštede u tom dijelu iako odmah vidljive znatno manje od ušteda koje se mogu ostvariti efikasnim upravljanjem zgradama tijekom ukupnog životnog vijeka. Pravilnim osmišljavanjem sustava i osiguranjem investicije kako bi se sustav mogao izvesti prema planu omogućuje se vlasnicima optimalno upravljanje svojim investicijama. Sustavima analitike koji fizički mogu biti smješteni na lokalnim serverima ili smješteni u cloudu moguće je efikasno upravljanje i s više građevina te je moguća međusobna usporedba potrošnje energenata. Problem nastaje ako dolazi do reduciranja investicije na tom nivou. Iskustva iz EU-a pokazuju da se u samo 20 posto instaliranih sustava iskorištava 80 posto njihovih mogućnosti što je posredno odgovorno za 30 posto potrošnje energenata koji se gube zbog neučinkovitosti.

Koja se danas znanja i vještine zahtijevaju od osoba zaduženih za vođenje objekata? Kolika su potrebna znanja i resursi za efikasno upravljanje, pogotovo manjim i srednje velikim objektima?

- Za ovakve kompleksne sustave svakako su potrebni resursi kako u broju ljudi, tako i u specifičnim znanjima. Kada pričamo o malim ili srednje velikim objektima poput restorana, manjih hotela, poslovnih zgrada, škola ili manjih proizvodnih pogona, Schneider Electric razvio je cloud aplikacije unutar EcoStruxure Power platforme, koje za ovakve objekte omogućuju aktivno upravljanje potrošnjom energenata, ali bez potrebe za resursima i kompleksnom infrastrukturom. Na takav način želimo omogućiti upravljanje i kontrolu nad potrošnjom energenata svakom zainteresiranom korisniku i tako povećati svijest o održivom upravljanju energijom.

Smatram da je ključ racionalnijeg upravljanja energijom u detaljnom poznavanju potrošnje energenata i otkrivanju mogućnosti ušteda te da je izravnim poboljšanjima na samim sustavima ili uvođenjem novih procedura moguće optimiranje procesa. Kako bi to bilo moguće, potrebno je uspostaviti sustav mjerenja i analize potrošnje, a za električnu energiju prema potrebi i kvalitete. Takvi sustavi kroz trajno praćenje omogućuju potvrde i vrednovanje uspješnosti kako projekata, tako i uvedenih procedura i jedan su od preduvjeta za certificiranje prema ISO 50001 standardu. Osim potvrde uspješnosti određenih akcija, ovakvim sustavom omogućeno je trajno praćenje i otkrivanje problema u trenutku kada oni nastaju i čije se posljedice uz pravovremenu akciju mogu umanjiti ili potpuno ukloniti. Bez korištenja ovakvog sustava problemi se uočavaju prilikom disproporcija na računima za energente, ali vrlo često ostaju i neotkriveni. U jednom od takvih primjera uvođenjem sustava nadzora i analize potrošnje omogućili smo otkrivanje i analizu problema, nakon čega je investitor pokrenuo akcije kojima su ostvarene uštede u potrošnji plina od 60 posto. Zamislite gubitke koji su se gomilali godinama samo zbog nedostatka sustava koji omogućuje ovakav nadzor i analizu prikupljenih podataka.