Poljoprivrednicima slijedi nova, povoljna financijska podrška u odnosu prema dosadašnjoj praksi kada im je bio otežan pristup kapitalu jer banke nisu sklone financirati njima rizičnu poljoprivredu, pa se one štite visokim kamatama, teško dostupnim, skupim kreditima koji su mnoge agrarce odveli u dužništvo, sve teže servisiranje obveza, a sve to naposljetku “vuče” i njihovu nekonkurentnost. Stoga se Ministarstvo poljoprivrede (MP), a kroz Program ruralnog razvoja (PRR) 2014.-2020. okreće novom obliku financijske podrške putem financijskih instrumenata kroz koje će, ističu u MP-u, biti ponuđeni ne samo povoljniji zajmovi/krediti već uz kamatnu stopu od 0,5 % nego i jamstva za nova ulaganja i modernizaciju.

– Iznimno za mljekarski sektor - za minimalno 50 % investicije za primarne proizvođače u govedarstvu, kozarstvu i ovčarstvu te prerađivače – mljekare i sirane, kamatna stopa bit će 0,1 % za investicijske zajmove i za obrtna sredstva - navode u MP-u, a čime se ovaj sektor opet želi osoviti na noge. Jer, kaže predsjednik Saveza uzgajivača holsteina Branko Kolak, proizvodnja mlijeka pala je na 6500 proizvođača.

– Godišnje gubimo 20-ak milijuna litara mlijeka, a u šest godina izgubili smo 220 milijuna litara - upozorava Kolak da je zadnji čas za ovaj sektor.

Vezano uz sve te novosti jučer je u Zagrebu potpisan sporazum o novom modelu povoljnijeg kreditiranja mnogih investicijskih aktivnosti u poljoprivredi, prerađivačkom sektoru i šumarstvu.

Ministar Tomislav Tolušić u ime MP-a, zajedno s Agencijom za plaćanja, potpisao ga je s HAMAG-BICRO-om za mikro i male zajmove i za pojedinačna jamstva za ruralni razvoj, dok je s HBOR-om potpisan sporazum o investicijskim kreditima za RR.

– Meni treba kredit, mogu li biti prvi na listi uz ovakve uvjete?! Dao Bog da bude kako je najavljeno - kaže ratar Mario Patajac.

I sam je osjetio skupoću kredita od 2011. do 2013. za kupnju traktora uz kamatu od 7,5 %. – Bio sam prisiljen uzeti ga - dodaje Patajac. Financijske instrumente uvodimo prvi put, a realizacija teče angažmanom sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za PRR. Izdvojeno je 70,6 mil. eura, uz očekivanje da će to potaknuti snažnije uključivanje i privatnog kapitala, banaka, čime bi taj iznos mogao narasti i do 140 mil. eura. Ovi instrumenti - zajmovi/krediti jamstva - namijenjeni su financijski održivim projektima, od kojih se očekuje da će generirati dovoljno prihoda/ušteda da bi se primljena potpora mogla uredno vraćati.

– Krediti uz krajnje povoljne kamate i uvođenje financijskih instrumenata hvale su vrijedna mjera i bio bih zadovoljan da se njome samo i zaustavi pad u našoj proizvodnji. Tko je u ovom sektoru imao kredit s 5 % kamate, bio je u dobroj poziciji, čak i do 7 %. Rijetko tko je imao ispod 5 % - kaže Kolak. Osim ponude povoljnijih uvjeta od onih tržišnih kod investicijskih kredita otvaraju se još neke opcije. Sredstva koja se dobiju kroz financijske instrumente, uz ostalo, mogu biti korištena i za obrtna sredstva te kupnju životinja, rabljenu opremu, jednogodišnje bilje te niz troškova koji nisu prihvatljivi za financiranje nepovratnim sredstvima iz PRR-a.

- Ovakve mjere uvijek su za jedne prekasne, za druge na vrijeme. Događa se smjena generacija u poljoprivredi, velik dio mladih preuzeo je OPG-ove. Bojim se da ta smjena ne završi kada prestanu biti mladi, kada ostanu bez sadašnjih mjera za mlade, dođe 1-2 loše godine, a oni izgube volju - kaže Patajac.

Kolak, pak, podsjeća da poljoprivredu, ističe, prati duga ročnost, a obrtaj je u njoj brz, pa ne trpi opterećenost (skupim) kreditima. Ove mjere omogućuju povoljne mikrozajmove od 1000 do 25.000 eura te male zajmove od 25.001 do 50.000 eura, uz kamate od 0,5 do 2 posto, te povoljne rokove počeka i otplate, potom povoljna jamstva, kao i investicijske kredite za ruralni razvoj za investicije do oko milijun eura u materijalnu i nematerijalnu imovinu.