Ministar turizma Gari Cappelli izjavio je nedavno u intervjuu koji je dao Hini kako ove godine očekuje povećanje turističkog prometa za do sedam posto u odnosu prema 2017., inače rekordnoj turističkoj godini.

Valja podsjetiti na to da je Hrvatsku lani posjetilo 18,5 milijuna turista koji su ostvarili 102 milijuna noćenja. Turistički prihod samo od stranih gostiju lani je iznosio 9,5 milijardi eura, a ukupan turistički prihod, dakle kada se dodaju i prihodi od domaćih gostiju, veći je od 11 milijardi eura.

Hrvatska je doista turistički hit, a s obzirom na rast zanimanja gostiju, rastu i investicije u turizam, u gradnju hotela, apartmana, kampova, nautičkih luka, ugostiteljskih sadržaja... Ministar Cappelli podsjetio je da je The Financial Times lani Hrvatsku svrstao na sedmo mjesto država poželjnih za investiranje u turizam.

Posve je jasno da je utjecaj turizma snažan na ukupno hrvatsko gospodarstvo. Konkretno, prihod od turizma u hrvatskom BDP-u 2017. godine dosegnuo je udio od 19,6 posto. Dakle, petina hrvatskog BDP-a ostvaruje se preko turizma.

To su sve službeni podatci i činjenice. No, postaje problem što drugi sektori u gospodarstvu ne prate uspjeh turizma.

Profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić podsjeća i na problem što se najveći dio turističkih prihoda zemlje ostvaruje u tri županije - Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to u dva ljetna mjeseca - srpnju i kolovozu.

- Nadalje, turizam je sektor koji ne traži mnogo obrazovane radne snage, što nije dobro s aspekta ukupnosti razvoja i potencijala zemlje na osnovi socijalnog kapitala. Turizam potiče rentijerski mentalitet ljudi, a ne poduzetnički, jer vlada mišljenje da treba iznajmljivati gole zidove dva ili tri mjeseca i potom od toga dobro živjeti cijele godine. To su neke negativnosti turizma, iako naglašavam da nije turizam “kriv” što je uspješan i što je osjetljiva djelatnost. Velik udio turizma u BDP-u mnogo više govori o ostalim gospodarskim sektorima - kaže Brkić.

On navodi kako u našoj okolici imamo odlične primjere zemalja koje imaju i znatno veće turističke prihode od Hrvatske, ali je udio tih prihoda u BDP-u znatno manji. Te su zemlje, kaže, otklonile probleme poput sezonalnosti, uravnotežile su prihode koje dobivaju od, recimo, morskog i kontinentalnog turizma itd.

- Nama se uspjeh u turizmu dogodio više zbog niza vanjskih okolnosti, nego zbog naše sustavne i dobro smišljene sektorske politike - upozorava Brkić.

Turistički rast donosi i opći rast potrošnje. Prihod od turizma računa se kao prihod od izvoza. Bilo bi, dakle, logično očekivati da rast turizma ima izravan pozitivan utjecaj i na rast proizvodnje, posebice hrane. Međutim, koliko Hrvatska malo koristi pozitivne efekte koje donosi uspješan turizam pokazuje službeni podatak da je u rekordnoj turističkoj 2017. godini hrvatska poljoprivredna proizvodnja zabilježila - pad, i to od 0,8 posto.

- To upozorava da je potrošnja, koja je rasla u 2017., podmirena proizvodima iz uvoza, a ne iz vlastite poljoprivredne proizvodnje. Naravno, to govori opet mnogo više o kvaliteti poljoprivredne politike naše zemlje. Neke simulacije Ekonomskog instituta pokazuju kako bi Hrvatska da je uspjela vlastitu poljoprivrednu proizvodnju plasirati na svoje turističko tržište, dakle na izvoz, prema istim ostalim parametrima imala stopu rasta u 2017. ne 2,8, nego 5 posto - naglašava Brkić.

Taj podatak svakako je odličan pokazatelj u kojem smjeru razvijati gospodarske aktivnosti na istoku zemlje. Nije nepoznanica da turizam na kontinentu - ruralni, enološki i gastronomski te cikloturizam - ostvaruje veće gospodarske efekte od kupališnog turizma na Jadranu. Ostaje još samo politički rad na strateškom razvijanju kontinentalnog turizma.