Ekonomija
TRŽIŠTE RADA

Na izdisaju SOR, jedna od najskupljih mjera poticanja zapošljavanja
Objavljeno 18. travnja, 2018.

Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa čini se da je na samom završetku svoga puta. Naime, aktualna situacija u domaćem gospodarstvu u kojemu se danas svijećom traga za raspoloživim radnicima, posve je suprotna od one od prije pet-šest godina, kada se do posla, odnosno novog zapošljavanja, posebice mladih bez radnog iskustva, gotovo da i nije moglo doći. Piše se o ovome u domaćim medijima, a svoje zaključke izvlače iz raspoloživih podataka koje je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi HZZ imaju za svrhu aktivaciju radne snage i uključivanje nezaposlenih osoba na tržište rada. Jedna od mjera koja je izazvala najviše pozornosti i koja je bila predmet širokih rasprava u javnosti, svakako je Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. SOR).

Mjera “nade”

Ova je mjera uvedena krajem 2010. godine s ciljem da se nezaposlenim mladim osobama omogući iskustvo rada u struci, a bila je regulirana Zakonom o radu. Korištenje SOR-a bilo je ograničeno samo na mlade do 29 godina koji su bili obvezni položiti državni stručni ili majstorski ispit, a ugovore o stručnom osposobljavanju mogli su isključivo poslodavci u javnom i državnom sektoru sklapati bez zasnivanja radnog odnosa.

- Iz iskustva rada sa studentima, kao i rezultata projekta dobrovoljnih studentskih stručnih praksi koji smo razvili s Hrvatskom udrugom poslodavaca, često svjedočim kako je upravo SOR bila mjera “nade” brojnim studentima koji su po završetku sveučilišnog diplomskog studija upravo putem ove mjere došli do svog prvog radnog iskustva. Iskustvo potvrđuje da je nekima upravo “praksa” bila “ulaznica” i da ih je poslodavac svakako planirao zaposliti neovisno o SOR-u, no vjerojatno se “lakše odlučio” upravo zbog SOR-a, podsjeća docentica Nataša Drvenkar, prodekanica za suradnju s okruženjem, međunarodnu suradnju i projekte na Ekonomskom fakultet u Osijeku.

Na račun države

A zbog sveobuhvatne krize, koja se ipak najviše osjetila na gospodarskom planu pa posljedično tome upravo kroz visoku nezaposlenost, posebice mladih, 2012. godine donesen je Zakon o poticanju zapošljavanja kojim je SOR proširen i na privatni sektor. Tako su dodatno olabavljeni uvjeti i kriteriji za ulazak u mjeru. Trošak osposobljavanja prebačen je na račun države pa je vrlo brzo postao ključnom mjerom aktivne politike zapošljavanja - od 2014. do 2016. godine na SOR je kontinuirano otpadalo gotovo polovina svih novouključenih korisnika HZZ-ovih mjera. Od 2011. do 2017. godine kroz SOR je prošlo 82.530 osoba.

Broj korisnika SOR-a iz godine u godinu se povećavao, najvećim dijelom kao rezultat snižavanja kriterija za uključivanje u mjeru, ali i povećanja naknada uključenim korisnicima. Mjera se u početku financirala iz državnog proračuna, no od 2014. godine sufinancira se i sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.

Odljev radne snage

To je omogućilo da se mjesečna naknada korisnicima poveća s 1600 kn neto, koliko je iznosila do kraja 2014. godine, na 2400 kn, plus trošak prijevoza. Jasno, korisnicima su se također uplaćivali doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Od ožujka prošle godine visina naknade ujednačava se s minimalnom plaćom pa tako dolazi do novog povećanja, prvo na 2620 kn, a potom od početka ove godine na 2752 kn. Broj novouključenih korisnika SOR-a dosegnuo je vrhunac 2015. godine, kada je 18.597 osoba ušlo u program stručnog osposobljavanja. No, od tada kreće pad - u 2016. u program je ušlo 15.059 novih korisnika, a u 2017. svega 9947 novih korisnika. Unatoč tome što nema problema s financiranjem te unatoč tome što je mjesečna naknada korisnicima porasla s 1600 kn na iznos minimalne plaće, sve je manje zainteresiranih za ulazak u ovu mjeru.

Domaćim analitičarima jasno je što je po srijedi. Kao posljedica izlaska iz krize i gospodarskog rasta dogodila se (ponovno) veća potražnja za novom radnom snagom. Ali to se nije dogodilo samo u Hrvatskoj, nego u gotovo čitavoj Europi, posebice u zemljama okupljenim u Europsku uniju.

Kuhaju kave ...

A to je dovelo do odljeva radne snage s jedne strane, s druge do povećanja iznosa plaća. Drugim riječima može se do “pravog” zaposlenja i do “prave” plaće umjesto SOR-a i “minimalca”.

- U današnje vrijeme kada svjedočimo izraženim neravnotežama na tržištu rada, poslodavcima nije toliko potrebna posebna poticajna mjera, budući da teško dolaze do tražene kvalifikacije, štoviše, nužna im je direktnija mjera - primjer građevinskog sektora, ili pak, upravo suprotno, imaju značajnu ponudu radne snage pa "mogu birati". Često su prisutne i kritike “mladih” kako ih se iskorištava, kako im se ne posvećuje posebna pozornost pa “kuhaju kave i kopiraju”... Istina je, vjerojatno, baš kao i uvijek, negdje u sredini - kazuje Drvenkar.

Prema raspoloživim podacima za prva dva mjeseca ove godine, broj novouključenih korisnika u ovoj godini bit će najmanji još od 2012. Ovakav pad je zapravo i očekivan, jer stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, prije svega ima obilježje krizne mjere za kojom danas, zbog snažnijeg gospodarskog rasta, ima sve manje potrebe. A SOR će, zaključno, prema dijelu analitičara biti zapamćen kao uvjerljivo najskuplja mjera, ako se računa odnos uloženih javnih sredstava i učinka na zapošljavanje.

Dario KUŠTRO/Zdenka RUPČIĆ
“PROBA” ZA NOVO RADNO MJESTO

SOR-u bi se, prema docentici Drvenkar, trebalo pristupiti na način da je to, kao prvo, dobra mjera za one poslodavce koji razvijaju svoje poslovanje i imaju mogućnosti pružiti mentorstvo te izvršiti svojevrsnu “probu” za novo radno mjesto. “Pod dva, to je dobra mjera za mlade kojima se omogućava prvo radno iskustvo, uzevši u obzir kako su sami odgovorni za svoj profesionalni razvoj, proaktivan stav na poslu, i kako je niža naknada ipak 'naknada' za njihovo 'dodatno učenje', a ne ju shvaćati nužno kao 'plaću'. Naposljetku, SOR može biti izvrsna mjera ako se ne zloupotrijebi uz preporuku ka pojačanju mehanizma ciljanih mjera i pojačanju mehanizama sektorske usmjerenosti mjera”, zaključuje Drvenkar.

82.530

osoba prošlo je od 2011. do 2017. godine kroz SOR

OTEŽANI KRITERIJI KORIŠTENJA

Iz Hrvatske udruge poslodavaca navode da je SOR i dalje popularna mjera, ali da su otežani (od ove godine) kriteriji korištenja. - Naši članovi, poslodavci, izuzetno su zadovoljni ovom mjerom jer se pokazala uspješnom (mnogi mladi nakon stručnog osposobljavanja ostali su raditi upravo kod istoga poslodavca). Kako novo osposobljavanje može početi tek kada istekne postojeće, i pod uvjetom da je poslodavac zadržao radnike na stručnom osposobljavanju, mnogi neće moći koristiti, jer bez obzira na to što poslodavac želi zadržati osobu i dalje kod sebe u radnom odnosu, osoba se odlučuje otići dalje. Tek nakon godinu dana poslodavac može primiti novu osobu na stručno osposobljavanje, kaže Ivan Sarić, pravni savjetnik Regionalnog ureda Osijek, i dodaje da bi se trebale uvesti mjere, tj. komplet mjera koje će zadržati radnike, osobito mlade osobe koje tek ulaze na tržište rada. “Nisu dovoljne samo pojedinačne mjere, kao povećanje plaće, isto mora pratiti i druge mjere, primjerice olakšana kupnja nekretnine za stanovanje, poticaji za mlade obitelji, porodiljne i rodiljne naknade izjednačiti s plaćom radnice kao da radi i sl.”, zaključuje Sarić.

Možda ste propustili...

PREDSTAVLJEN STRATEŠKI PLAN ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE (ZPP)

Fokus na jačanju produktivnosti i konkurentnosti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana