Stav Europske unije što ga je javnosti prenijela glasnogovornica Maja Kocijančić, kako će Zajednica srpskih općina biti formirana u skladu s kosovskim zakonima i primjedbama kosovskog Ustavnog suda na Bruxelleski sporazum, izazvao je veliku buru nezadovoljstva među vodećim srpskim političarima koji su u formiranju asocijacije srpske manjine u općinama gdje Srbi imaju većinu na Kosovu, vidjeli priliku da bar malo ublaže frustracije zbog gubitka Kosova. Još je veće razočarenje izazvala izjava neimenovanog dužnosnika američkog veleposlanstva u Beogradu kako ZSO, u stvarnosti, neće imati veće ovlasti nego bilo koja nevladina organizacija.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić odmah je reagirao upitavši glasnogovornicu neka mu “pokaže gdje to piše”, optuživši predstavnike EU-a da “nisu više statusno neutralni, ako im je jedino važna usuglašenost ZSO-a s kosovskim Ustavom”.

- Iznenađen sam takvom izjavom, jer sam im sto puta rekao u Bruxellesu kako će ZSO biti formiran u skladu s Bruxelleskim sporazumom, načelima i implementacijskim planom i samo u skladu s tim. Mi nismo u Bruxellesu, jer smo suglasni s postojanjem kosovske države, kosovske neovisnosti, već upravo suprotno - mi smo tu da bismo pregovarali o svemu onome oko čega se ne slažemo – rekao je Vučić, a slično razmišlja i srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić za kojega su najave o ZSO-u prema kosovskim zakonima - smiješne.

- To bi bilo isto kada bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio dijelove Daytonskog sporazuma, to je smiješno, oni iskušavaju koliko smo mi čvrsti - rekao je Dačić za državnu televiziju, dodajući kako je stav Srbije jasan i nema kompromisa i dileme oko ZSO-a.

Beogradski umjereni i ozbiljni dnevnik Danas donosi analizu ovoga pitanja pa poručuje kako “srpske vlasti ne bi trebale biti šokirane zbog izjave glasnogovornice EU-a Maje Kocijančić kako će zajednica srpskih općina biti formirana u skladu s kosovskim zakonima”, jer u Sporazumu iz kolovoza 2015. spominju se zakoni Kosova.

Budući da se u točki 4. Bruxelleskog sporazuma Beograda i Prištine navodi, podsjećaju dilomati i stručnjaci za kosovsko pitanje, sugovornici beogradskog Danasa, “u skladu s ovlastima danim Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i kosovskom zakonu, općine koje sudjeluju imat će pravo surađivati u kolektivnom provođenju svojih ovlasti putem ZSO” te komentirajući Vučićevu izjavu kako u Sporazumu ne piše da će ZSO biti formiran na temelju kosovskih zakona, podsjećaju kako se u Sporazumu o ZSO-u, iz kolovoza 2015., navodi: “Asocijacija/Zajednica srpskih općina na Kosovu uspostavlja se kao asocijacija/zajednica općina na način predviđen Prvim sporazumom, Zakonom o ratifikaciji Prvog sporazuma i zakonima Kosova”.

Doduše, kažu neimenovani diplomatski izvori, postoje nejasnoće u tom Prvom sporazumu, što omogućava Beogradu i Prištini različito tumačenje njegovih odredbi, posebice onih u vezi ZSO-a pa odredba koja glasi “zakonska jamstva (za uspostavljanje ZSO-a) bit će osigurana odgovarajućim zakonom i ustavnim zakonom”, ali nije jasno radi li se o srpskim ili kosovskim zakonima. Iako pozvan, Dačić, s Hashimom Thacijem potpisnik Sporazuma, nije želio listu Danas razjasniti ovu nejasnoću.

Vođa Levice Srbije i bivši pregovarač o Kosovu Borko Stefanović, kaže kako je u pitanju referenca na zakon Kosova, budući da “Srbija ne može imati zakon koji bi se trebao primjenjivati na teritoriju koju ne kontrolira odlukom ove vlade”.

- Srpskim vlastima je, naravno, neugodno i nezgodno otvoreno reći građanima na što su pristali – kaže Stefanović i tvrdi kako “u točki 4. Bruxelleskog sporazuma jasno piše da je ZSO u okviru kosovskog sustava”.

No, Nikola Burazer, programski direktor Centra suvremene politike, navodi kako se i u Bruxelleskom sporazumu i o Sporazumu o ZSO-u piše kako će ZSO “biti uspostavljen u skladu s kosovskim zakonom”, ali, ostalo je otvoreno pitanje “je li riječ o važećim zakonima Kosova, ili zakonima koje će Priština morati usvojiti ili izmijeniti kako bi se Zajednica uspostavila u skladu sa sporazumom”.

Za “veliko finale” dijaloga Beograda i Prištine, doznaje agencija Beta, postoje tri moguća scenarija, ali ni jedan nije prihvatljiv za obje strane, zaključak je zajedničke studije Instituta za razvoj i europska pitanja (RIDEA) i Istraživačke grupe za balkansku politiku (BPRG) iz Prištine. Prvi, kako je prenijela Koha ditore, predviđa nastavak “statusa quo”, drugi je potpisivanje sveobuhvatnog sporazuma o punoj normalizaciji odnosa čiji bi rezultat bilo uzajamno priznavanje, a treći predviđa punu normalizaciju odnosa, uključujući uzajamno priznavanje kroz aranžman o granici koji bi se temeljio na načelu “pro quo”, “nešto za nešto”, što je Srbiji, tvrdi isti izvor, najprihvatljivije.