Uz nemetinski spomenik podignut u spomen na najveću razmjenu branitelja i civila 14. kolovoza 1992. jučer je održana terenska radno-edukativna radionica uređenja okoliša.

Radionicu su organizirali članovi osječko-baranjske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora sa studentima smjera Hortikultura i polaznicima izbornog predmeta Oblikovanje krajobraza i dendrologija s Poljoprivrenog fakulteta u Osijeku s Alkom Turalijom, višom predavačicom i predstojnicom Katedre za agrikulturu i hortikulturu.

Damir Buljević, predsjednik HDLSKL-a OBŽ-a, kaže kako su se susreli da nastave jednu lijepu radionicu, druženje, i da ujedno nešto korisno naprave.

- Članovi našeg društva sa studentima provode radionicu koja je nastavak projekta Grundtvig koji smo ostvarili pri EU-u kada smo i ovo lijepo spomen-obilježje podignuli. Nastavak je to suradnje s mladim ljudima koji žele s nama kroz sadnju novog bilja i vrsta koje nestaju u našem okolišu vidjeti kako je to bilo tih godina rata slušajući naše razgovore i priče. Naime, ovdje je bila najveća razmjena u Domovinskom ratu, ovo je sjećanje na te hrvatske branitelje i civile. Spomen-obilježje podignuli smo 14. kolovoza 2007. u spomen na tu razmjenu. Sami dajemo doprinos da ga održavamo, ali naravno zahvalni smo Gradu Osijeku i gradskim poduzećima, ponajviše Unikomu jer nam pomaže održavati okoliš košenjem trave, sadnjom trajnica i zalijevanjem - kazao je Buljević koji se prihvatio posla s ostalim bivšim logorašima koji su se također okupili, a među njima bio je i Darko Nađ, predsjednik Odbora za branitelje Domovinskog rata i braniteljske udruge Grada Osijeka.

Turalija je pojasnila kako suradnja traje od 2012. godine kada su krenuli s europskim projektom uređenja vrtova i parkova sa sedam zemalja iz Europe.

- Nastavili smo obilježavanje onoga što je zapravo sada sukladno s klimatskim promjenama koje dolaze i s našim okolišem koji se mijenja, s krajobrazom koji nestaje u smislu divlje prirode. Već godinama uzastopce biljne vrste koje vidimo da nestaju ili su ugrožene brzom urbanizacijom ili intenzivnom poljoprivredom selimo na naše gredice i vrtove. Ova mala lokacija je mjesto na kojemu to već niz godina uspješno radimo. Sve što razmnožimo na ovaj način postoji već u našim vrtovima. Ove godine sjedinjujemo još jednu akciju a to je “Vrt moje bake”, te imamo kombinaciju biljaka iz prirode i onih starih biljnih vrsta kao što je recimo zečje uho ili “stachys”koje se jako lijepo održalo u vrtovima naših baka, to jest u tradicionalnim vrtovima diljem Slavonije i Baranje. Imamo i Menthu piperitu, Melilotus officinalis, Anhuzu” isto iz prirode i također Verbascum nigrum. Dakle, to su biljne vrste koje su i ljekovite - pojasnila je Turalija dodajući kako rad s biljkama opušta i da zapravo svi koji su prošli strahote rata na neki način vole vrtlariti.

- I medicinski je dokazano da rad s biljem liječi jako puno tegoba, ali i psihičke bolesti i stresove - pojašnjava Turalija.