Ekonomija
INVESTICIJE U VINARIJE I VINOGRADE

Slavonci potukli Istrane u povlačenju sredstava iz europske Vinske omotnice
Objavljeno 16. travnja, 2018.

Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. - 2018. službeno je ušao u svoju posljednju godinu, a kako navodi Robert Ravenšćak, certificirani menadžer za izradu i provođenje projekata financiranih iz EU fondova (eufondovi.hr), do sada nije ostvario očekivane rezultate.

“Od 57,3 mil. eura, koliko je u sklopu Programa bilo dostupno za povećanje konkurentnosti sektora, do kraja 2017. isplaćeno je samo 9,87 mil. eura, odnosno 17,23 % dostupnih sredstava. Ako bismo se zadržali isključivo na isplaćenom novcu, bez spomena ukupne dostupne alokacije, tada brojke ne bi izgledale tako loše.

Čekaju isplatu

Naime, na dosad raspisana 22 natječaja iz Vinske omotnice prijavilo se 276 potencijalnih korisnika, a najveći relativni udio u tom broju imali su istarski vinari (59) te vinari iz pet slavonskih županija (90), koji su prijavili 54 % projekata. Najpopularnija je mjera bila “Investicije u vinarije i marketing vina”, na koju se prijavilo 170 korisnika, 63 vinara apliciralo je na mjeru “Promidžba vina na tržištima trećih zemalja”, a 43 na mjeru “Restrukturiranje i konverzija vinograda”. Za investicije u vinarije isplaćeno je i najviše sredstava, oko 6,5 mil. eura, za restrukturiranje vinograda 2,5 mil. eura, a za promidžbu na tržištima trećih zemalja, mahom iz okruženja - Srbije, BiH i Crne Gore (ali i Singapura i Australije, čast iznimkama), 0,7 mil. eura.

Iako su istarski vinari prednjačili u broju prijava, najuspješniji su u povlačenju sredstava bili korisnici iz Požeško-slavonske županije, kojima je isplaćeno više od 5,5 milijuna eura potpora, odnosno 55 % dosad isplaćenih sredstava”, navodi Ravenšćak i naglašava kako je, gledajući drugu stranu medalje, 276 prijava relativno slab odaziv za državu s više od 45.000 proizvođača vina.

- Prosječan broj prijavitelja po natječaju bio je od 29 na natječajima za investicije u vinarije do 5 na natječajima za promidžbu vina na tržištima trećih zemalja. Iskorištenost sredstava je, usudio bih se reći, porazna. U mjeri “Investicije u vinarije i marketing vina” korisnicima je isplaćeno 29 % sredstava, a u mjeri “Restrukturiranje i konverzija vinograda” samo 9 %. To ne znači da će na ovogodišnjim natječajima biti dostupan sav preostali novac, primjerice, 91 % sredstava za konverziju vinograda. Dio projekata iz prošlih godina još je u provedbi i čeka isplatu, a dio novca koji vinari nisu povukli kroz prošle natječaje, nažalost, nepovratno je izgubljen - kaže Ravenšćak.

Nova rješenja

Dodaje da su niskoj iskorištenosti sredstava pridonijela i natječajna pravila, koja su, primjerice, iznos predujma ograničila na 20 % iznosa potpore, a potom omogućila potraživanje ostatka potpore tek nakon okončanja cjelokupne investicije.- Bez isplata u obrocima provedba projekta pokazala se za dio korisnika financijski iscrpljujućim iskustvom. Također, iznos i intenzitet potpore korisnicima nerijetko su smanjivani zbog nižih referentnih cijena kojima raspolaže Agencija za plaćanja. Tako su za investicije u vinarije nekim korisnicima ponuđeni znatno manji intenziteti potpore od onih zatraženih pa su oni od investicija nerijetko odustajali.

Svim teškoćama usprkos, a kako ovo programsko razdoblje ne bi bilo okončano u sivom tonu, nadležne su institucije pokazale određenu razinu odgovornosti i izmijenile pravilnike. Jedna od važnijih izmjena svakako je povećanje iznosa predujma do 80 % vrijednosti odobrene potpore. Uz to, u Program je uvrštena i nova mjera “Informiranje u državama članicama”, kroz koju će se moći u 50-postotnom iznosu, maksimalno s 50.000 eura, sufinancirati sudjelovanje na sajmovima i izložbama.... Natječaji “Promidžba na tržištima trećih zemalja” te “Restrukturiranje i konverzija vinograda” predviđeni su u prvoj polovini godine, a natječaj “Investicije vinarije i marketing vina” čeka odobrenje Europske komisije i planiran je za objavu nešto poslije., najvjerojatnije tijekom ljeta ili jeseni.

Zdenka RUPČIĆ
U NOVOJ OMOTNICI VIŠE MJERA

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Prijedlog nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2013. godine. Ukupna visina raspoloživih EU sredstava je 10.382.000 eura po financijskoj godini. Novi program predviđa četiri mjere (u starom tri): Informiranje u državama članicama, Promidžba na tržištima trećih zemalja, Restrukturiranje i konverzija vinograda i Ulaganja u vinarije. Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, nova mjera Informiranje u državama članicama, za promoviranje naših vina u Europskoj uniji, uvedena je na prijedlog vinara.

NA 23 NATJEČAJA JAVILA SE 433 PODNOSITELJA

Iz Ministarstva poljoprivrede pak ističu da su do sada raspisana 23 natječaja (6 za investicije, 6 za restrukturiranje i 11 za promidžbu), na koja su se javila 433 podnositelja prijava, a 274 prijave su odobrene. Za najpopularniju mjeru “Investicije u vinarije i marketing vina” bile su 263 prijave, od kojih je 170 odobrenih. Za mjeru “Promidžba vina na tržištima trećih zemalja” aplicirano je 95 prijava, odobrena je 61, a za mjeru “Restrukturiranje i konverzija vinograda” pristiglo je 75 prijava, od čega su 43 odobrene. Prosječan broj prijavitelja za investicije u vinarije je 44, a 9, tj. 8,64, prijavitelja na natječajima za promidžbu vina na tržištima trećih zemalja. U mjeri “Investicije u vinarije i marketing vina” korisnicima je isplaćeno 37 % sredstava, a u mjeri “Restrukturiranje i konverzija vinograda” 40 %. Iz Ministarstva također objašnjavaju da Europska komisija ne odobrava nacionalne programe država članica. - Europska komisija šalje pismo suglasnosti na nacionalne programe, koji se tada mogu početi provoditi. Izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. - 2018. dobile su suglasnost od Europske komisije te će Vlada RH zaključkom donijeti navedene izmjene, nakon čega će se ići u objavu pravilnika o provedbi mjera, a natječaji se očekuju u svibnju 2018., zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

2

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora