Objavljeno 16. travnja, 2018.
Ako vas skandal povezan s tvrtkom Cambridge Analyticom nije zauvijek udaljio od Facebooka, sljedeća bi informacija možda mogla: nova studija pokazala je da deaktiviranje te društvene mreže znatno snižava razinu kortizola, hormona stresa, povezanog s razvojem nesanice i anksioznosti, slabljenjem imuniteta, ali i razvojem povišenoga krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila te dugoročno i razvojem karcinoma.
Cambridge Analytica, tvrtka za analiziranje podataka koja je surađivala s članovima izborne kampanje Donalda Trumpa i kampanjom za Brexit, u jednom od najvećih podatkovnih upada na Facebook prikupila je podatke o milijunima američkih birača te ih iskoristila za izradu softvera koji predviđa i utječe na izbore prilikom glasanja. Skandal je tu društvenu mrežu stajao gubitka od oko milijun korisnika samo u SAD-u i Kanadi.
Dakle, ako još niste među onima koji su napustili Facebook, možda će takvu vašu odluku potaknuti rezultati studije koju su proveli znanstvenici s australskog Sveučilišta Queensland u Brisbaneu, a objavljeni su u časopisu Journal of Social Psychology i izravno su povezani s vašim zdravljem.
Posljedice napuštanja Facebooka
Voditelj studije Eric Vanman, profesor na australskom sveučilištu, s kolegama je istražio posljedice napuštanja Facebooka i njihov utjecaj na razinu stresa te na opće zdravstveno stanje. Kaže da je i sam godinama bio njegov aktivan korisnik.
“Korisnik Facebooka bio sam desetak godina. S kolegama sam razgovarao o tomu da bi povremeno trebalo 'odustati' od te mreže, no nije mi uspijevalo jer sam uživao u sve većem broju prijatelja”, iznosi prof. Vanman. “Kad mi je to konačno uspjelo, osjetio sam olakšanje koje je trajalo danima. Ipak, nakon nekog vremena počeo sam osjećati da mi ta interakcija s FB prijateljima nedostaje te da joj se moram vratiti”, kazao je.
To ga je potaknulo da, u suradnji s kolegama sa sveučilišta, provede eksperiment među 138 aktivnih korisnika te društvene mreže, prenosi Medical News Today. Šezdeset nasumce odabranih sudionika istraživanja moralo je potpuno “odustati” od Facebooka na pet dana, a preostalih 78 nastavilo se njime koristiti. Vanman i kolege proveli su anketu među ispitanicima o tomu u kolikoj su mjeri zadovoljni životnim okolnostima, o razini stresa, o raspoloženju i o osjećaju osamljenosti prije i nakon eksperimenta. Istodobno su im iz sline testirali razinu kortizola, fiziološke mjere stresa. Kortizol je hormon koji izlučuje nadbubrežna žlijezda, a najvažnija mu je zadaća osigurati dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa - svojstvo koje je korisno u izvanrednim situacijama, kada treba reagirati “borbom ili bijegom”. Pošto prjeteća situacija mine, kortizol bi se trebao vratiti na normalnu razinu. No u današnje doba, kada je stres gotovo trajan, i razina kortizola dugotrajno je povišena. To znači da smo stalno u stanju napetosti i na oprezu.
Pozitivan i negativan učinak
Znanstvenici su utvrdili da i kratak prekid korištenja Facebooka na njegove korisnike ima pozitivan i negativan učinak. Kazali su da je izbivanje s Facebooka u prvih nekoliko dana u korisnika smanjilo stres, no da se kortizol ponovno pojačao kad im je Facebook počeo nedostajati.
“Prijašnja su istraživanja pokazala da se zbog svakodnevnog korištenja Facebooka brojni korisnici osjećaju loše. Mnogi zbog toga trajno deaktiviraju svoj korisnički profil, a drugi uzimaju 'Facebook odmor', koji podrazumijeva apstiniranje od te društvene mreže na nekoliko dana, tjedana ili mjeseci”, rekao je Vanman.
“Naša studija pokazala je da je apstiniranje od Facebooka na samo pet dana bilo dovoljno da se kod ispitanika snizi razina kortizola. Kod kontrolne skupine, koja se i dalje koristila tom društvenom mrežom, razina kortizola bila je povišena. No zamijetili smo još nešto: osobe kojima je savjetovano da odustanu od Facebooka na pet dana kazale su da su općenito manje zadovoljne životom. Većina ih je bila vrlo sretna kad je studija završila jer se mogla vratiti staroj navici”, kazao je prof. Vanman.
Pozitivan učinak “skidanja” s društvene mreže činjenica je da je većina sudionika studije iz grupe koja je napustila Facebook vrijeme provela u kontaktu s prijateljima. Poput većine istraživanja i ovo je manjkavo. “Naime, nije nam poznato koliko je dugo potrebno da se razina kortizola snizi nakon 'napuštanja' Facebooka i kada se ponovno počinje podizati nakon ponovnog uključenja u tu društvenu mrežu”, kaže Vanman te dodaje da on i kolege pretpostavljaju kako se slično događa i kod korisnika drugih društvenih mreža i medija, poput Twittera ili SnapChata. Hina