Hrvatska je, uz Latviju i Nizozemsku, u veljači zabilježila najveći mjesečni rast industrijske proizvodnje među zemljama Europske unije, pokazali su najnoviji podaci Eurostata.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u veljači za 0,7 posto u odnosu prema siječnju, kada je prema revidiranim podacima Eurostata smanjena za 0,3 posto. Najviše je pritom smanjena proizvodnja kapitalne robe, za 2,7 posto, te trajne potrošačke robe, za 1,6 posto. Slijede intermedijarni proizvodi, čija je proizvodnja pala za jedan posto. Porasla je samo proizvodnja energije, za 5,1 posto, utvrdili su u europskom statističkom uredu. U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u veljači pala za 0,8 posto u odnosu prema siječnju, kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda smanjena za 0,6 posto. Najveći je pad također zabilježen u kategoriji kapitalne robe, čija je proizvodnja smanjena za 3,6 posto. Slijedi trajna potrošačka roba s padom proizvodnje za 2,1 posto te intermedijarni proizvodi s 0,8-postotnim padom. Porasla je samo proizvodnja energije, i to za čak 6,8 posto. Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je porasla proizvodnja u Latviji i Nizozemskoj, za po 3,9 posto. Slijedi Hrvatska s rastom proizvodnje u veljači za 2,1 posto u odnosu prema prethodnom mjesecu, kada je pala za 1,7 posto. Najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen je pak u Litvi, za 3,9 posto, Estoniji, za 2,7 posto, te Malti i Portugalu, za po 2,3 posto. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u veljači porasla za 3,1 posto, nakon revidiranog 3,7-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu. Najviše je porasla proizvodnja energije, za 4,6 posto, te kapitalne robe, za 3,2 posto. Na razini eurozone proizvodnja je u veljači povećana za 2,9 posto, nakon revidiranog 3,7-postotnog rasta u siječnju. Najveći skok zabilježen je u proizvodnji energije, za 5,7 posto. Slijedi proizvodnja intermedijarne robe sa stopom rasta od 2,9 posto te proizvodnja netrajne potrošačke robe s 2,4 posto. Među zemljama EU-a čijim su podacima europski statističari raspolagali najviše je na godišnjoj razini u veljači porasla industrijska proizvodnja u Latviji, za 8,7 posto. Slijede Poljska i Slovenija s rastom proizvodnje za 7,5, odnosno 7,2 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači na godišnjoj razini povećana za 3,3 posto.H