Objavljeno 13. travnja, 2018.
Nakon gotovo osam godina ekonomske krize u Europi, pokrenuta je rasprava o onome što slijedi. Bruxelles i sve zemlje članice EU-a istražuju načine iskorištavanja gospodarskog oporavka i povećanja zaposlenosti nakon što su godine smanjene gospodarske aktivnosti izazvale ozbiljan udarac zemljama pogođenim krizom.
Političari EU-a poduzeli su niz inicijativa za rješavanje problema nezaposlenosti, posebno za mlade ljude, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih i Jamstva za mlade. No, jesu li svi ti napori urodili plodom?
Unatoč pozitivnom zamahu, europska je ekonomija i dalje suočena s izazovima u smislu niskih ulaganja, nezaposlenosti mladih i društvenog jaza između bogatih i siromašnih koji je “pukotina” koja raste preko sredine Unije, razdvajajući je na bogati zapad i siromašni (jugo)istok.
Prošlog studenoga Europska komisija projicirala je najveće stope rasta za Europu od erupcije financijske krize 2007.-2008. Predstavnici EU-a znatno su promijenili svoje prognoze za 2018. jer su otvorena dodatna radna mjesta. Stopa nezaposlenosti u EU sada iznosi 7,3 posto. Europske zemlje također su uravnotežile svoje proračune i prosječni deficit u EU sada iznosi 1,1 posto BDP-a. No kvaliteta oporavka daleko je od optimalne. Marco Buti, generalni direktor Opće uprave za gospodarstvo i financije Europske komisije, kaže kako "oporavak ostaje nepotpun, a nekoliko obilježja ekonomske ekspanzije ostaje atipično", prenosi euractiv.com.
Europska gospodarstva jako su zadužena, a Europljani koji imaju poslove još su na vrlo niskim plaćama. U zemljama poput Španjolske, čije je oporavak pohvaljen u Europi i drugdje, širi se fenomen siromašnih radnika - ljudi koji su zaposleni, ali od plaće im je teško živjeti.
Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB), tijekom posljednjih mjeseci više puta upozorio je na niske plaće.
Povjerenik za ekonomska pitanja Pierre Moscovici također je novinarima izjavio da je oporavak "više ublažen" nego u prošlim recesijama zbog "usporenog" rasta plaća u nacionalnim gospodarstvima.
Osim toga, javna ulaganja ostaju ispod razine prije krize i još su uvijek mali postotak BDP-a EU-a unatoč naporima na nacionalnoj i europskoj razini, uključujući i znatna ulaganja iz Europskog fonda za strateška ulaganja.
Što s mladima?
I za mnoge mlade Europljane nesigurnost posla nova je realnost. Niske plaće, ugovori na određeno vrijeme, prekarni rad ili jednostavno nemogućnost zapošljavanja radnika s minimalnim iskustvom izazvali su veliki val nezaposlenih među mladima i velike migracije iz nekih zemalja - poput Hrvatske.
Kao što je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker napisao u “bijeloj knjizi” o budućnosti Europe, "postoji veliki rizik da generacije današnjih mladih završe radni vijek puno siromašniji od svojih roditelja". U doba sve veće konkurencije i tehnološke revolucije, Europa si ne može priuštiti da izgubi svoje najbolje obrazovane generacije.
Zbog toga će ulaganja u obrazovanje mladih i istraživanje biti prioriteti za europski proračun za iduće desetljeće. Prošlog mjeseca povjerenik za proračun Günter Oettinger izjavio je kako će Erasmus i Horizont 2020 biti jedina dva programa koja neće trpjeti bilo kakve rezove u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru - sedmogodišnjem proračunu EU-a koji počinje 2021. godine.
Naglasak na mladoj populaciji i potpore investicijama već su odigrali važnu ulogu u pregovorima o proračunu 2018. godine.
Prošle jeseni Europski parlament uspio je “spasiti” 750 milijuna eura od rezanja troškova koje su zemlje članice željele nametnuti programima vezanim uz rast i radna mjesta. Kao dio pregovora zastupnici Europskog parlamenta povećali su za 116,7 milijuna eura sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih, u ukupnom iznosu od 350 milijuna eura. Parlament i države članice također su se dogovorili o ulaganju dodatnih 110 milijuna eura za Horizont 2020, programu istraživanja Europske unije i 24 milijuna eura za Erasmus.
Društveni jaz
No, davanje više mogućnosti mladim ljudima, povećanje kvalitete radnih mjesta, povećanje plaća i vraćanje na razinu ulaganja registriranih prije početka krize zahtijevalo bi veći napor nacionalnih kapitala i privatnog sektora. Mnogo je na kocki. Za socijalističku zastupnicu Mariju Joao Rodrigues trajni društveni jaz dugoročni je izazov stabilnosti EU-a, a to će biti jedan od glavnih prioriteta u sljedećim godinama.
S obzirom na poboljšanu fiskalnu situaciju diljem Europe, prioritet institucija EU-a i država članica bit će reforme usmjerene na poticanje potencijalnog rasta Europe kako bi ekspanzija mogla trajati i njezini plodovi biti jednako podijeljeni, rekao je Marco Buti.
U okviru ovog "guranja strukturnih reformi 2.0" Komisija uključuje poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i sudjelovanja na tržištu rada, izgradnju boljeg sustava obrazovanja i osposobljavanja te poboljšanje širenja tehnologije i dovršetka jedinstvenog tržišta Unije.
Vuk TEŠIJA
Trenutak snažnog oporavka koji Europska unija ne smije propustiti
No, kako je upozorio ravnatelj Europskog odjela MMF-a Poul Thomsen, "postoje znatna ograničenja u svezi s time što Bruxelles može učiniti kako bi ubrzala reforme u državama članicama". Gledajući iskustva programa za spašavanje, kazao je kako će se reforme držati samo ako "postoji snažno domaće vlasništvo". Za njega "trenutni snažni ciklički oporavak osigurava najbolje moguće gospodarsko okruženje" za provedbu takvih reformi. Europa ne može i ne smije propustiti taj trenutak.
Socijalni jaz rascijepio je EU napola, a osim siromaštva izaziva i velike migracije