ŽUPANJA - Skupljanje puževa u proljeće, kao i žira početkom jeseni, brojnim je stanovnicima sela u istočnome dijelu županjske Posavine, okruženom bogatim spačvanskim šumama, godinama bio pristojan izvor zarade. Čitave su obitelji ustajale u cik zore i kilometrima pješačile obilazeći teren i pretražujući okolne kanale i šume jer je u “berbu” puževa najbolje ići poslije kiše preko dana ili u rano jutro dok još ima rose, kada se rogati mekušci izlaze hraniti. Uz dobru volju, koja skupljačima nije nedostajala, bili su im potrebni samo vrećica, čizme i rukavice, zbog koprive i trnja.

Kišno i toplo vrijeme puno vlage idealno je za puževe, ali umjesto da ovih dana skupljači obilaze teren, od očekivane zarade, kojoj su se nadali, neće biti ništa. To područje, pričaju mještani, vrvi puževima, ali nema ih tko preuzeti jer je interes otkupljivača i ove godine izostao.

Razočaran je i dugogodišnji otkupljivač Franjo Abramović iz Posavskih Podgajaca. Do prije nekoliko godina uspješno je surađivao s našičkom Drogom i s partnerima iz Zvornika, javljali su mu se i drugi zainteresirani nakupci, ali nakon poplava koje su prije četiri godine poharale Cvelferiju, sve je stalo. Poplave su, priča Franjo, puževima poremetile bioritam, puno ih je tada stradalo. Populacija se u međuvremenu obnovila i mnogi mještani tvrde da ih nikada nije bilo u većem broju, ali sada za njih, kaže Franjo, više nitko i ne pita, osim razočaranih građana, koji su nadali da će posao s otkupom ponovno krenuti i da će bar nešto tijekom travnja i svibnja uspjeti zaraditi.

- Nema više ništa od naših puževa i to je stvarno šteta. Nakupci mi se više uopće ne javljaju, neki su ugasili tvrtke, neki više nisu ni među živima, izostao je baš svaki interes za puževe. Sela su nam ostala prazna, odoše nam mladi, ostajemo bez svega onoga što nam je nekada bio život, sve se promijenilo. Prometno smo izolirani, nezanimljivi, baš smo na samom repu Hrvatske, gdje rijetko tko danas i svraća. Tako je i s puževima, i oni su zaboravljeni i ne vjerujem da će se ikada više kod nas organizirati nekakav otkup. Jedino mi preostaje još pokušati nazvati Plivu i vidjeti jesu li možda oni zainteresirani za potrebe izrade kozmetičkih preparata, ali ni u to ne polažem neke nade - razočaran je Franjo.

Za kilogram su puževa nakupci prijašnjih godina plaćali tri do četiri kune. U susjednoj su BiH za kilogram (u koji stane oko 30 komada) plaćali jednu konvertibilnu marku, a na europskom tržištu cijena puževa kretala se od 10 do 14 eura, a za očišćene i do 30 eura za kilogram.

Sukladno s odredbama Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o zaštiti kopnenih puževa za korištenje zavičajnih divljih vrsta (skupljanje iz prirode) u svrhe prerade, trgovine i drugog prometa, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša. Skupljanje kopnenih puževa iz prirode dopušteno je za vrste vinogradnjak (Helix pomatia) i smeđi hrapavac (Helix aspersa). Dopuštenje za skupljanje puževa iz prirode u komercijalne svrhe ili kao matično stado u budućem uzgoju izdaje se pravnim i fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje odgovarajuće djelatnosti. Jesu li zahtjevi pristigli u ovoj godini i s kojeg područja, pokušali smo doznati u resornom ministarstvu, ali do zaključenja ovog broja odgovor na naš upit nije stigao.