Objavljeno 11. travnja, 2018.
Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je šire otvoriti gospodarstvo i sniziti carine, uključujući one na automobile, smanjivši napetosti koje su prijetile prerasti u trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država. U govoru koji je izravno prenosila televizija Xi nije izravno spominjao opasnost od trgovinskog rata s Washingtonom, no nizom mjera je, čini se, želio točku po točku odgovoriti na napade predsjednika Donalda Trumpa, piše agencija AFP.
Otvaranje
“Kineska vrata neće ostati zatvorena. Ona će se šire otvoriti”, rekao je Xi na godišnjem Forumu Baoa za Aziju u pokrajini Hainan. Forum Baoa kineska je “verzija” Davosa i najznačajni je skup investitora i ekonomista u Aziji.
Kina će “ući u novu fazu otvaranja, znatno će proširiti pristup tržištu” svog bankarskog sektora, kao i sektora sigurnosti i osiguranja, i povećat će suradnju sa stranim financijskim tržištima, rekao je Xi. “Ove godine znatno ćemo sniziti uvozne tarife na vozila, a istodobno ćemo sniziti uvozne tarife na neke proizvode”, rekao je Xi pred međunarodnim dužnosnicima, među kojima je bila direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde. Automobili koje Kina uvozi carine se po stopi od najmanje 25 posto, što je velika jabuka razdora sa SAD-om, zbog čega je Trump optužio Kinu da provodi “protekcionističke” mjere. SAD carini uvezene automobile s 2,5 posto, piše AFP. Xi je nadalje najavio da će Kina povisiti granicu za strano vlasništvo u automobilskom sektoru “što je prije moguće” i da će požuriti provedbu najavljenih mjera kako bi otvorila financijski sektor, javlja Reuters. Xi je obećao i bolju zaštitu intelektualnog vlasništva i najavio “novu fazu otvaranja”.
- Ljudsko društvo susreće se s najvećim izazovom - da se zatvori ili otvori, da se kreće unatrag ili naprijed - izjavio je Xi ispred stotine investitora. Iako nije spominjao, očito je bilo da aludira na prijetnje SAD-a, koji želi uvesti carine na kineski čelik i aluminij.
Strane poslovne grupe pozdravile su govor, no ocjenjuju da mu nedostaje pojedinosti, a i nije naveo nikakve rokove. SAD je ozlojeđen trgovinskom politikom Kine, koju optužuje za nepoštenu praksu i krađu intelektualnog vlasništva. “Kina ne želi trgovinski suficit”, rekao je Xi na Forumu. Između dviju zemalja golem je deficit u korist Kine, 375 milijarda dolara u 2017., kako tvrdi Washington.
Reakcija burze
Govor je odmah utjecao na financijska tržišta, pa je, primjerice, burza u Hong Kongu prijepodne završila rastom od 1,14 posto. Strahovanja od trgovinskog rata pritišću tržište već više od mjesec dana, otkako je Trump prvi put najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija, a Kina najavila protumjere jer bi te protekcionističke mjere mogle naštetiti rastu globalnog gospodarstva. Nakon toga je Trump zaprijetio uvođenjem dodatnih 100 milijardi dolara carine na kineske proizvode, a Kina je smjesta poručila da je potpuno spremna uzvratiti “snažnim protuudarom”, tj. novim trgovinskim mjerama ako SAD krene u ispunjavanje prijetnje.
Vijest o spuštanju carina razveselila je ne samo američke proizvođače automobila nego i one u Europskoj uniji - prema podatcima iz 2012., čak 20 posto izvezenih automobila proizvedenih u EU završi u Kini. Riječ je o približno 20 milijardi eura godišnje. S obzirom na rast kineskog srednjeg sloja i sve većeg broja milijunaša, taj broj u budućnosti može jedino rasti. Smanjenje poreza na automobile zasigurno će se dobro odraziti na europsku automobilsku industriju. Kina je od 2009. najveće tržište vozila u svijetu, ali i, što je manje poznato, najveći proizvođač vozila. Ne treba smetnuti s uma ni da je većina svjetskih proizvođača automobila otvorila svoje pogone u Kini, a Range Rover i Jaguar odavno su ušli u 50-postotno vlasništvo najvećeg kineskog proizvođača.
Vuk TEŠIJA/H
ŽALBA ZBOG CARINA NA ČELIK
Kina je zatražila posredovanje Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u sporu sa Sjedinjenim Državama oko američkih carina na uvoz čelika i aluminija koje se po ocjeni Pekinga kose sa sporazumima te međunarodne organizacije. Kina tvrdi da američke 25-postotne carine na uvoz čelika i 10-postotne na uvoz aluminija nisu u skladu s odredbama Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. i onima Sporazuma o zaštitnim mjerama, pokazuje priopćenje WTO-a od utorka. Peking traži konzultacije sa SAD-om pred WTO-om kako bi dvije strane dobile priliku riješiti spor bez pokretanja postupka, stoji u WTO-ovom priopćenju.