Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede dalo zeleno svjetlo općinama i gradovima da krenu u izradu programa raspolaganja državnom zemljom, čemu je prethodilo donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, lokalci kreću u taj važan posao, “važući” trebaju li ga sami odraditi ili povjeriti nekoj od tvrtaka.

Potonje je u prošli utorak učinio Grad Bjelovar, potpisavši sa zagrebačkom tvrtkom Agrodet 30.000 kuna vrijedan ugovor o izradi programa za raspolaganje državnom zemljom. Inače, direktorica Agrodeta je Blaženka Mičević, nekadašnja ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište (APZ) koja je, jer se njezin rad pokazao neučinkovitim i presporim u raspolaganju državnim tablama, nedavno ugašena. Posao njezinih 20-ak djelatnika sada će na terenu raditi i o dodjeli državnih tabli odlučivati oko 3000 ljudi na području cijele RH.

Zašto novi programi raspolaganja s obzirom na postojeće, tko će ih izrađivati, imaju li lokalci dovoljno kadrovskih i financijskih mogućnosti za to… samo su neka od pitanja koja se nameću uoči tog osjetljivog i opsežnog posla. Početkom ožujka jedinice lokalne samouprave, na temelju zakonskih izmjena, naime, preuzele su brigu o upravljanju državnim poljoprivrednim zemljištem te u roku od tri mjeseca, do 9. lipnja ove godine, moraju izraditi program raspolaganja koji će uključivati zakup, odnosno prodaju zemljišnih parcela.

- Ne moramo ići u izradu novog programa, možemo ići u izmjene i dopune staroga, no mi ćemo ipak raditi novi jer se u međuvremenu puno toga dogodilo što novim treba apsolvirati. Svakako u njega morate ubaciti sve čestice, a u starom to nije bio slučaj jer je taj program donesen na temelju tabli bivše PIK-ove zemlje i dr. Jednom riječju, imamo potrebe za novim programom i potpunim sređivanjem stanja s česticama. Tada nitko od nas nije imao temeljit popis čestica državne zemlje, a mi imamo oko 4000 ha koji se nalaze u 15.000 sitnih čestica od čega je zasigurno njih 13.000 državne zemlje koja će ići u raspolaganje - kaže načelnik općine Semeljci Grga Lončarević. Dodaje, pred njima je obveza unosa svih čestica, njihova dosadašnjeg oblika raspolaganja i dr.

– Kada sve unesemo, obveza je sve označiti u kojem su obliku raspolaganja – zakup, prodaja, koncesija, povrat, prenamjena… te što sljedeće predlažemo s njima u sljedećih 25 odnosno 50 godina na koliko je maksimalno dopušteno produženje. Kada se radio stari program – nije bilo takvog tipa. Bio je na 30-ak stranica, a sada smo dobili obrazac izrade programa koji je na tri stranice, zajedno s popisom čestica - dodaje Lončarević.

Semeljčani ističu da imaju kadrovske uvjete za izradu programa, neće angažirati tvrtku za to.

– Nije to neki posao, imamo djelatnika koji već godinama radi s raspolaganjem zemljom. Samo smo uzeli jednog konzultanta koji će to informatički oblikovati. Sami sve plaćamo. Da smo angažirali tvrtku, to bi nas koštalo 30-ak tisuća kuna, a ovako nas nema što koštati jer će to izraditi djelatnik koji za svoj rad ionako prima plaću - dodaje Lončarević.

I Općina Levanjska Varoš sama će, s postojećim kadrom, bez novog zapošljavanja, u izradu programa.

– Mi poznajemo pravo stanje i potrebe ovdašnjih ljudi, a k tome smo i specifično, brdsko područje - kaže načelnik Slavko Tidlačka. I Varošani idu u izradu novog programa.

- Gotovo ga imamo već pripremljenog jer smo bili izradili natječaj za APZ, no on to nije odradio. Imamo na neki način već formirane tehnološke cjeline, jedino će nam trebati geodetska pomoć za što imamo nekoliko ponuda, da se dronom snimi stvarno stanje čestica i da se obilježe tehnološke cjeline - kaže Tidlačka.

Njegova općina ima oko 800 državnih hektara. – Od toga je za natječaj spremno oko 350 ha, znači ono što je 1/1 vlasništvo RH, i gruntovno i katastarski, dodaje varoški načelnik. Jer, ova, inače najnerazvijenija općina Đakovštine još uvijek sređuje stanje na terenu - ima dosta zemljišta koje nije riješeno gruntovno i katastarski, još se “skida” s PIK-a, nekadašnje općenarodne imovine, društvenog vlasništva…

- Razlog za novi program je i taj što ćemo predvidjeti dosta zemlje za voćarske kulture - dodaje Tidlačka. Njegov kolega, načelnik općine Strizivojna, koja ima samo 130 državnih hektara, Josip Jakobovič, kaže kako tek sljedeći tjedan kreću u ovu problematiku, kako još nisu odlučili hoće li program raditi sami ili angažirati konzultantsku tvrtku.