ĐAKOVO

Poput dirljivih scena iz neponovljive dječje serije Jelenko nizali su se jučer prizori na farmi obitelji Tolušić, na rubu grada, na Geigerovoj pustari, a koja je u posljednjih godinu dana na noge podizala dva laneta koja su sada dovoljno stasala da se puste u prirodu. Lovci LD-a Jelen Đakovo, uz sjetne uzdahe članova spomenute obitelj koja se kroz godinu brige o lanadi vezala uz ove životinje, pustili su mladog srnjaka i ženku u obližnji bagremik, u stari voćnjak, uz jezero Jošava. Divljač je na trenutak bojažljivo krenula u novi život, a potom sve hrabrije nestajući u prirodi. Bio je to happy end jedne tople priče o brizi čovjeka za životinje, a koja je počela, kaže predsjednik LD-a Jelen i Lovnog ureda Đakovo Miroslav Galić, lani u ovo vrijeme…

- Na đakovačkoj zaobilaznici, na ulazu na autocestu, dogodila se prometna nesreća u kojoj je stradala srna. Bila je puna mlijeka po čemu smo znali da je tu negdje i njeno lane. Tražili smo ga, no taj dan neuspješno, da bi se sutradan ono samo pojavilo na cesti. Pokupili smo ga gledajući gdje da ga udomimo. Sjetili smo se farme Tolušić gdje su se rado odazvali našoj molbi i udomili lane. Drugi dan nađeno je još jedno pa je i ono udomljeno. Tu je lanad imala najbolje uvjete – 24-satna veterinarska briga, karantena, hrane i mlijeka u izobilju…, a što se sve danas vidi na stasaloj srnećoj divljači puštenoj u bagremik, gdje sada boravi 10-15 srneće divljači, da se uz nju navikava na samostalan život - rekao je Galić.

Obitelji Tolušić nimalo nije bilo svejedno što se rastaju od dojučerašnje lanadi, a koliko vole životinje vidi se pri prvom pogledu na farmu – osim krava, po dvorištu bezbrižno trčkaraju psi, a srneća je divljač bila u svom prostoru.

– Hranili smo lanad, mazili i pazili, vodila sam ih i kući djeci, svi smo ih zavoljeli i vezali se uz njih - rekla je Ivana Zorić. Njena majka Marica Tolušić također je nazočila pripremi divljači za odlazak u prirodu. Farma je velika, djeluje 11 godina, posla je mnogo pa je tu oko 15 radnika.

– Imamo oko 350 krava, od čega je 180-200 muznih - kaže gđa Marica. Pogledom je mladog srnjaka i ženku u prirodu, u novi život, otpratio i mladi lovac Ivan Dilber.

– Prvi sam put nazočan puštanju divljači u prirodu. I nadam se da će ovakvih lijepih priča biti još - kaže Dilber. On i još tri mlada lovca novi su u LD-u Jelen, čiji predsjednik Galić kaže da srneća divljač najčešće među divljači izaziva prometne nesreće.

- Jer je najkrupnija i ima specifičan prijelaz; predvodnica dobro procijeni kada prijeći cestu, ostali idu u koloni, no ako je krdo veće, tada zadnju životinju nerijetko pokupi automobil. Na našem području najčešće se prometne sa srnećom divljači događaju kod zaobilaznice, uz šumu Gaj. Krdo dobro prihvaća u prirodu puštenu divljač i ona ga prati - kaže Galić.

U LD-u Jelen zadovoljni su brojem srneće divljači u svih svojih 46 lovno-gospodarskih osnova.

– Srna se jako dobro prilagodila i jako se razmnožava, a i smanjen je krivolov, jer se lovište intenzivno čuva, u nj se iznosi dosta hrane, a smanjio se i odstrel. Povoljni su uvjeti pa se srneća divljač razmnožila na području cijele RH - kaže Galić i dodaje kako je najdeficitarnije sa zecom, jer je osjetljiv na vlagu, herbicide…

Puštanju srneće divljači u prirodu nazočio je i lovočuvar Antun Šimić Šima, koji je upozorio na problem lovokradica, čak i u lovačkim redovima. Kazne su višestruke – od isključenja iz LD-a, oduzimanja oružja do velikih novčanih kazni…

- Kao voditelj lovočuvarske službe pratim sva zbivanja u lovištu i izvještavam o svemu. Uz sprječavanje krivolova naša dužnost je i održavanje svih hranilišta, solišta, čeka, provjera ima li šteta od divljači i na divljači… - kaže Šimić.

– Velika hvala obitelji Tolušić što je svakodnevno i pokraj svih svojih obveza brinula za ovu lanad i othranila je za samostalan život - zahvalan je Galić.

Jučer puštenu divljač lovci će u njenom otkrivanju prirode pratiti pomoću markica, a njene početke u novom životu pomagati i ostavljanjem hrane.