Dobar ručak hrvatskim je građanima nezamisliv bez pileće juhe, a po konzumaciji vode Hrvatska je gotovo rekorder. Naime, prosječan hrvatski građanin dnevno popije 1,2 litre vode, a veći konzumenti vode u Europskoj uniji samo su Česi.

Rezultati su to prvog nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u Hrvatskoj, a koje je nekoliko godina provodila Hrvatska agencija za hranu u Osijeku. Rezultati su objavljeni uoči 7. travnja, Svjetskog dana zdravlja, a istraživanje je provedeno u cijeloj Hrvatskoj na uzorku od 2000 građana u dobi od 18 do 64 godine.

- Ovo istraživanje poslužit će za brojne projekte i ono je zapravo baza za sav naš rad. Pomoći će u kreiranju smjernica zdrave prehrane jer će se nutricionisti i epidemiolozi koristiti rezultatima kako bi mogli procijeniti zdravstveno stanje nacije. Upravo na temelju njega i softvera koji smo stvorili, sada krećemo u novo nacionalno istraživanje - o prehrambenim navikama dojenčadi i male djece. Samo istraživanje rađeno je prema nečelima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Zanimljivo je da ovakva istraživanja u Europi stoje nekoliko milijuna eura, a mi smo ga odradili sa skromnih 46.000 eura jer smo uistinu imali ekipu entuzijasta - priča dr. sc. Darja Sokolić, načelnica Odjela za upravljanje podacima i prehranu HAH-a i voditeljica ovog istraživanja. A ono je pokazalo da se samo 4,6 posto hrvatskih građana odlučilo za vegeterijanstvo ili veganstvo, što je u skladu s europskim prosjekom. Oko dva posto građana u svakom je trenutku na dijeti zbog mršavljenja, ali dio njih dijetu ne provodi zbog estetskih razloga, nego zbog dijabetesa i narušena zdravlja. Zanimljivo je i da čak 22 posto građana nikada ne konzumira topli obrok izvan kuće.

- Istraživanjem se već koristio i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, a njima je bilo zanimljivo da s pomoću ovih podataka naprave profil osobe koja jede izvan kuće. Tako smo došli do rezultata da je to osoba s višom edukacijom i boljim imovinskim stanjem, ali i da takva osoba ima idealan BMI. S druge strane, osobe narušena zdravlja nikada ne jedu vani, što je smjernica ugostiteljima da prilagode svoje jelovnike kardiovaskularnim bolesnicima ili dijabetičarima - objašnjava Sokolić.

Oba spola odgovorila su da im je dan nezamisliv bez kave i vode. Muškarci u Hrvatskoj najviše vole svinjetinu, a žene piletinu, a oba spola preferiraju miješanu salatu. Muškarci kao prilog najviše vole krumpir, a žene jednako vole krumpir i tjesteninu, žene ručak završavaju najradije čašom mineralne vode, a kod muškaraca je to čaša piva. Inače, prosječan muškarac u Hrvatskoj popije dnevno jedno malo pivo, a žena jedno malo pivo popije jednom u sedam dana. Hrvatski građani najviše konzumiraju mliječne proizvode, potom povrće i meso. Iako smo zemlja s morem, na začelju smo ljestvice po konzumaciji ribe u EU, iza nas su samo Nizozemska i Mađarska. Tako prosječno dnevno konzumiramo tek deset grama ribe. Gledano po regijama, u Slavoniji se u odnosu prema drugim regijama Hrvatske najviše konzumira meso, a, očekivano, najmanje ribe. Zaključno se pokazalo i da 34,8 posto hrvatskih građana ima prekomjernu tjelesnu masu, a 2,3 posto ih je pothranjeno.