Najviše pritužbi koje su oštećene osobe u 2017. podnijele pravobraniteljici za ravnopravnost spolova odnosilo se na područje rada i zapošljavanja te socijalne sigurnosti, a najčešće su se prituživale žene, pokazuje izvještaj pravobraniteljice za 2017. Od 2685 predmeta na kojima se radilo u 2017., čak 66,7 posto odnosilo se na žene, pri čemu se na diskriminaciju na temelju spola odnosilo 86,2 posto pritužbi. Zabilježen je blagi pad broja pritužbi glede spolne orijentacije u odnosu na prethodno razdoblje, što, smatra pravobraniteljica, upućuje na to da pripadnike spolnih i rodnih manjina treba nastaviti osnaživati za aktivnije korištenje dostupnih pravnih instrumenata zaštite od diskriminacije.

Od razdoblja recesije, najveći broj pritužbi odnosio se na područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, što čini udio od 52 posto, odnosno 10 posto više u odnosu na 2016. Pravobraniteljica zaključuje da trend povećanja broja pritužbi ukazuje na sve veći interes građana za poticanje rješavanja slučajeva kršenja načela ravnopravnosti spolova i izravne diskriminacije, a koji su od razmatranih 426 slučajeva u 23,9 posto slučajeva inicirali postupanje pravobraniteljice za zaštitu od diskriminacije. Najčešće su se žalile žene, a pravobraniteljica smatra da to ne čudi jer žene čine većinu nezaposlenih, 57 posto, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljene su na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na “stakleni strop” (15 posto u upravama i 20 posto u nadzornim odborima d.d.), nemaju jednake mogućnosti za napredovanje i imaju niže plaće – jaz u plaćama je oko 11,3 posto.

Na području rada i zapošljavanja, životna dob i majčinstvo sve su veća prepreka prilikom zapošljavanja i napredovanja žena pri čemu poslodavci često koriste istek ugovora o radu na određeno vrijeme kao izgovor da ne bi morali zadržati u radnom odnosu radnice koje koriste rodiljna prava. Tijekom 2017. nastavljen je nepovoljan demografski proces koji traje posljednjih nekoliko desetljeća te je rođeno najmanje djece u posljednjih 100 godina. Pravobraniteljica je ukazala na nekoliko trendova koji odražavaju nejednakost žena na tržištu rada, a istovremeno pridonose nepovoljnom demografskom kontekstu te predložila uvođenje mjera kojima će se potaknuti očevi da maksimalno koriste mogućnost korištenja roditeljskog/rodiljnog dopusta, što će, uz ostalo, olakšati ponovno uključivanje žena koje su rodile na tržište rada. Iako je zamijećen blagi porast korištenja roditeljskog dopusta od strane muških korisnika s 4,42 posto na 4,47 posto, ponovno se potvrdilo da je Hrvatska među članicama Europske unije zemlja u kojoj muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore.

U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi, prituživalo se oko 61 posto očeva na odluke o roditeljskoj skrbi nadležnih tijela, dok su majke ukazivale na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz obiteljsko nasilje kojemu su bile prethodno izložene u obiteljskoj ili partnerskoj zajednici.

Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. Gledano u postotcima po spolnoj strukturi počinitelja prekršajnih djela nasilja, ukupno je 77 posto muškaraca i 23 posto žena počinitelja. Od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 92 posto, a žena 8 posto. Analize slučajeva nasilja u obitelji pokazuju sve veći trend brutalizacije sa smrtnim ishodom, ubijeno je 15 žena od njima bliskih muškaraca. H