NAŠICE - Nastavljajući s pozitivnim trendovima u domeni organiziranja akcija darovanja krvi, Gradsko društvo Crvenog križa unatrag nekoliko godina, uz povećanje broja novih darovatelja, bilježi porast broja prikupljenih doza. U prošloj godini organizirali su 69 akcija darivanja krvi kojima se odazvalo 3455 osoba, a njih 3147 dalo je krv. Nakon svake akcije zabilježen je broj onih koji su prvi put darovali krv, a to je jedan od najvećih ciljeva i uspjeha Crvenog križa. U 2017. godini prvi put krv je dalo 255 darovatelja, a zabilježen je i veći odziv žena akcijama. Od ukupnog broja davatelja, žena je bilo 425.

- To je 13 posto od ukupne količine darovane krvi i tri posto bolje u odnosu na 2016. godinu. Prema podatcima Hrvatskog Crvenog križa, prema redoslijedu uspješnosti svrstani smo u vrh po broju prikupljenih doza krvi na 100 stanovnika - ističu u našičkom Crvenom križu.

Dobrovoljni davatelji krvi okupljeni su prema mjestu stanovanja (2060 darivatelja), prema mjestu rada u Vojarni Našice i Našicecementu d.d. (955 davatelja) te u Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga (132 darovatelja). U ljetnim razdobljima uvijek je moguće da krvi ponestane, u našičkom Crvenom križu ističu da se u 2018. godini očekuje nestašica oko 5000 doza, pa su sva društva obvezna organizirati nove akcije. Oni uvode šest novih akcija, i to u Općoj županijskoj bolnici i u Velimirovcu. Od početka godine je održano 13 akcija i prikupljeno 512 doza.

Pozivaju punoljetne osobe koje mogu dati krv da se odazovu akcijama u što većem broju kako ne bi nedostajalo krvi u bolnicama. Davatelji krvi mogu biti osobe od 18 do 65 godina. Muškarci krv mogu darovati do četiri puta godišnje, s razmakom od tri mjeseca. No dobna granica za davatelje krvi s duljim stažem je podignuta na 70 godina, ali oni krv mogu davati svakih šest mjeseci. Davanjem prosječne doze krvi osoba gubi do 200 mg željeza, stoga se ženama preporučuje krv davati najviše triput na godinu.

Kod nekih stanja odbija se darivanje krvi, primjerice kod prehlade, vrućice i povraćanja te primanja nekih cjepiva i uzimanja nekih lijekova, kao i kod smanjene koncentracija hemoglobina u krvi, poremećaja krvnog tlaka, povišene masnoće i šećera. Krv, među ostalima, ne smiju davati osobe koje boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava, od bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, šećerne bolesti, živčanih i duševnih bolesti.S.Fridl