Valpovački vlastelini Prandau-Normann - naziv je grandiozne izložbe čija su četiri različita postava otvorena u četiri baštinske ustanove u dva grada - Državnom arhivu u Osijeku, Muzeju Slavonije, Muzeju likovnih umjetnosti i Muzeju Valpovštine. Ideja je rođena prije gotovo 15-ak godina, a nakon intenzivnog rada proteklu godinu, svečano je jučer (uz izniman odaziv posjetitelja svih uzrasta!) i predstavljena javnosti. Izložba je rezutat rada 20-ak stručnih djelatnika i brojnih drugih suradnika.

Na tragu (raz)otkrivanja baštine slavonskoga plemstva, izložena je vrijedna muzejska i arhivska građa obitelji Hilleprand von Prandau i von Normann-Ehrenfels, pohranjena u brojnim zbirkama kroz tematske cjeline: Likovna baština, Valpovački vlastelini – bibliofili, kolekcionari i donatori, Arhivska baština Valpovačkog vlastelinstva te Svakodnevni život. Bogata umjetnička, arhivska, graditeljska, numizmatička, kulturno-povijesna, knjižnična i glazbena građa prvi je put ovako predstavljena javnosti. Jedinstveni dizajnerski koncepti potpisuje Mirta Kapetanović.

Obitelj Hilleprand von Prandau upravljala je Valpovačkim vlastelinstvom 164 godine, a zatim upravu preuzima obitelj von Normann-Ehrenfels, do konfiskacije 1945. Obje su obitelji nastojale dio prihoda uložiti u unaprjeđivanje školstva na valpovačkom području. Obitelj von Prandau uložila je početkom 19. st. dio prihoda u gradnju kazališne zgrade te se sve do polovine stoljeća brinula o troškovima održavanja. Obitelji su omogućile tijekom više od dva stoljeća društveni, kulturni, obrazovni i gospodarski razvitak valpovačkoga područja.

I danas Valpovčani rado govore o svojim grofovima. Baruni Prandau i grofovi Normann slovili su kao velike mecene, donatori i dobrotvori, podržavali su rad brojnih zaklada, udruga te bili patroni svih župa Valpovštine i Miholjštine, ponekih institucija, ponajprije kulturnih.

Preseljenjem iz Beča, tada jednog od najvećih gradova i kulturnih središta svijeta, u maleno opustošeno Valpovo, obitelj Prandau donosi duh bečke elite. Gradili su ceste, škole, crkve, a gospodarski je vlastelinstvo vrlo napredno; jedno od rijetkih gotovo potpuno samoodrživo, a redovito i modernizirano.

Praćenje trendova osjetno je i u likovnoj zbirci, u kojoj su i neka od najvećih umjetničkih imena Monarhije. Umjetnost je na valpovačkom dvoru bila vrlo cijenjena, a obitelj Prandau tu je ljubav zauvijek utisnula i u obiteljski grb.

Segment u MLU prikazuje privatnu obiteljsku zbirku koja se nalazila u valpovačkom dvorcu - prikazuje elitistički stil života u kontekstu male lokalne sredine. Značaj umjetničkih zbirki slavonskih plemićkih obitelji neupitan je, ova umjetnička djela jedan su od najznačajnijih segmenata fundusa institucija koje ih pohranjuju nakon konfiskacije 1945. Zbirka se sastoji uglavnom od bečkih umjetnika, a domaći se pojavljuju tek u drugoj polovini 19. st. U svim plemićkim zbirkama, tako i u ovoj, pretežito su zastupljeni portreti članova obitelji. Njima su se obilježavali značajni obiteljski događaji ili su naručivani kao uspomena na člana obitelji.

- Te kvalitetne umjetničke narudžbe pomažu nam razumijevati ukus obitelji; njihove navike i stil života koji su na posjedu i oko njega vodili ostavili su traga i na lokalnoj sredini koju, uostalom, i fizički oblikuju i grade - kaže Ivan Roth.

Zahvaljujući nekoliko generacija obitelji na izložbi se mogu vidjeti djela inozemnih imena J. M. Rottmayra, E. Hochhausera, J. A. Zitterera, F. Amerlinga, C. Rahla, ali i domaćih J. F. Mückea, H. C. von Hötzendorfa, B. Č. Sesije, V. Becića, J. Bužana, M. K. Crnčića, M. C. Medovića i D. Melkusa.

Muzej Slavonije u zbirkama Povijesnoga odjela, Odjela umjetničkoga obrta, Numizmatičkoga, Etnografskoga te Odjela knjižnice čuva brojne predmete vrijedne obiteljske ostavštine, a njihove članove uistinu se može nazvati bibliofilima, kolekcionarima i donatorima.

- Sačuvana ostavština svjedoči danas o životu i navikama vlasnika Valpovačkog vlastelinstava, njihovim interesima, društvenim usmjerenjima, oslikavajući život ovoga područja tijekom više od dva stoljeća. Jedna od najvrjednijih sačuvanih obiteljskih knjižnica u nas, s gotovo deset tisuća bibliografskih jedinica, te glazbena, ponajviše rukopisna građa, numizmatička zbirka koju je grof Rudolf von Normann-Ehrenfels darovao tadašnjem Gradskome muzeju, etnografska građa, iznimna kartografska zbirka, predmeti umjetničkoga obrta: namještaj, ukrasni predmeti fotografije, slike, dokumentarna građa... dio su bogate riznice valpovačkih vlastelina pohranjene u MSO-u i, prvi put, ovako prezentirane javnosti - kaže Marina Vinaj, ističući da će izložba vjerojatno biti otvorena i duže od predviđenog. Predstavili su izbor od oko 250 predmeta, najboljih i najznačajnijih. Otvorenju je, uz nekoliko pripadnika izravnih nasljednika plemića, u ime ministrice kulture, nazočila Rašeljka Bilić, naglasivši kako je projekt izrastao iz kustosko-istraživačkog rada Jasminke Najcer Sabljak i Silvije Lučevnjak, koji je MK prepoznalo i financijski podržavalo godinama.

Kako ističe ravnatelj Denis Detling, i od strane organizatora, ali i drugih muzejskih ustanova, postoje želje i inicijative za prijenosom/gostovanjima, no s obzirom na opseg izložbe, bit će to tek izbor izbora.

Državni arhivu iznosi na svjetlo dana izbor dokumenata i drugih zapisa od 1727. do 1945. Arhivski fond Valpovačkog vlastelinstva obuhvaća samo dio arhivskoga gradiva koje je nastajalo tijekom života i djelovanja plemićkih obitelji.

- Premda taj fond po svojoj naravi i provenijenciji pripada skupini osobnih i obiteljskih fondova, tek manji dio zapisa koji se u njemu čuvaju sadrži one dokumente koji bi predstavljali pravi osobni i/ili obiteljski arhivski fond s osobnim dokumentima, privatnom korespondencijom, osobnim i obiteljskim uspomenama, rodoslovljem, osobnim i obiteljskim bilješkama i sl. Očuvani arhivski fond uglavnom obuhvaća zapise koji su nastajali u okviru vođenja imovinskopravnih poslova, gospodarstva i financija na vlastelinstvu i kasnijem veleposjedu - kaže ravnatelj Dražen Kušen, ponosan što je DAO dio izložbe otvorio u novouređenoj multimedijalnoj dvorani. Upravo Kušen supotpisuje izbor izložaka, s Danijelom Jelašem. Dio se postava može razgledati 24 sata, jer se nalazi pod arkadama.

Radi se o jednom od rijetkih arhivskih fondova čije gradivo, iako tek djelomično očuvano, živo ocrtava ustroj, upravu i djelovanje vlastelinstava u širem okruženju te život i rad vlastelina i njihovih podložnika na području istočne Hrvatske od početka 18. st. do 1945.

Izložba obuhvaća tematske cjeline: Vlastelini u znaku grba; S papirom i perom kroz povijest; Vlastelinsko kazalište u Valpovu; Vlastelinstvo, zemlja i ljudi; Obitelji, osobe, odnosi i veze; Vlastelini i njihovo značenje u široj zajednici.

Pisani i ilustrirani tragovi koji danas predstavljaju arhivsku baštinu Valpovačkog vlastelinstva obuhvaćaju različite zapise na pergameni, papiru i drugim materijalima, diplome vladara, svjedočanstva različitih događaja, pisma dragim osobama, genealoške zabilješke, popise dobara, ugovore, račune i mnogo drugih dokumenata, koji su u vlastelinskom arhivu bili brižljivo odlagani i pomno čuvani. Tu je i trag najstarije kazališne zgrade u kontinentalnoj Hrvatskoj koju je podigao Joseph Ignaz Sigismund barun Hilleprand von Prandau 1809. na majuru u neposrednoj blizini dvorca u Valpovu. Bogatstvo prirode, omeđeno područje, potencijal ljudi, vlastelinska i podanička prava, uređeni odnosi i miran suživot, čine vlastelinstvo mjestom rasta ekonomskih dobara i razvoja društva kroz povijest. Vlastelini su svojim rođenjem te građenjem odnosa, od obitelji, preko odnosa s drugim pripadnicima staleža, sve do statusa kod vladarske kuće, stvarali uvjete za svoj trenutačni i budući položaj u društvu, često u službi carstva i zajednice u kojoj su živjeli, u svjetovnim i crkvenim krugovima, u Valpovu i u Valpovštini, u Osijeku i u Slavoniji, u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj, u Beču i diljem monarhije.

Otvorenju u DAO nazočio je i mr. sc. Branko Kaleb (iz Ministarstva kulture), ali i dogradonačelnica Žana Gamoš, te predsjednik Skupštine OBŽ-a, Dragan Vulin. Poseban gost bio je Georg Maria Friedrich Pereira-Arnstein, baron iz Austrije, izravni nasljednik valpovačkih plemića.

Muzej Valpovštine smješten je u nekadašnjem obiteljskom obitavalištu valpovačkih vlastelina, baroknom dvorcu Prandau-Normann, u središtu Valpova. Obitelj baruna Hilleprandu von Prandau i grofova Norman Ehrenfelški bila je u posjedu dvorca – utvrde od 1721. do 1945.

Tijekom ta dva i pol stoljeća vlastelinstvo je dalo obilježje cjelokupnom kulturnom životu Valpova, ali i Slavonije i Baranje. Muzej je danas u posjedu vrijedne zbirke iz ostavštine plemićkih obitelji. Kako je smješten u domu obitelji, ostavština je prezentirana u autentičnom ambijentu. Iz predmeta koji su bili inventar dvorca iščitavaju se preferencije i životni stil obitelji koja je njima bila okružena u svojoj svakodnevici. Predmeti govore o imućnosti i rafiniranom ukusu članova obitelji, ali i o organiziranosti domaćinstva.

Na izložbi je prezentirana zbirka porculana, zbirka stakla, zbirka srebra te primjerci namještaja. U fundusu muzeja u Valpovu su i likovna djela: minijature na bjelokosti, ulja na platnu, akvareli, bakropisi, bakrorezi i litografije poznatih autora. Prezentiraju i vrijednu zbirku starih fotografija iz obiteljske ostavštine, svjetski poznatih fotografa.