Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je nasljeđe koje treba čuvati, štititi i mudro i racionalno koristiti. Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost budućih generacija da to ostvare za sebe. Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama. Dio je ovo osnovnih načela Hrvatskih voda, koje uime države upravljaju vodama radi zaštite života, zdravlja i imovine od štetnog djelovanja voda te radi osiguranja trajne dostupnosti voda preko optimiziranja ekonomskih i ekoloških koristi.

Hrvatske vode svojim projektima itekako utječu na širu zajednicu, sigurnost građana, objekata, odnosno cijelog prostora, prosperitet, gospodarstvo... U Osječko-baranjskoj županiji dobar dio svojih snaga dali su u razvitak kontinentalnog turizma i pri tome su se, posve logično, kao ključni partner pojavile Hrvatskim vodama - Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu sa sjedištem u Osijeku. Ideja je da se vodnogospodarski objekti iskoriste i za turističko-rekreativne namjene, a ujedno i za poticaj prodaje domaćih autohtonih proizvoda obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava, izradu suvenira...

Inicijativa je stigla od Osječko-baranjske županije i župana Ivana Anušića i direktora VGO Hrvatskih voda u Osijeku Željka Kovačevića koji su prepoznali potencijale nasipa i pokrenuli realizaciju projekta modernizacije nasipa od Osijeka do Batine kojim bi se, prije svega, omogućila bolja pristupačnost poplavnim nasipima u ekstremnim hidrološkim uvjetima, ali bi njih, uvjetno rečeno u “mirnodopsko vrijeme” bilo moguće koristiti i za vožnju vlakićem kroz gotovo netaknute krajolike bogate florom i faunom, a koji konfiguracijom terena pružaju izuzetne uvjete za razvoj mreže biciklističkih staza na području Osječko-baranjske, ali i Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije.

Hrvatske vode su tako ukupno modernizirale krune nasipa u dužini od 53,09 km. U Osječko-baranjskoj županiji to je 24,5 km, a na području županije moguće je na nasipima uz Dunav, Dravu i baranjsku Karašicu modernizirati novih 115 kilometara.

Nakon modernizacije krune nasipa, od osječkog Podravlja do baranjske Batine moglo bi se doći biciklima ili vlakićem na nasipima Drava - Dunav (u duljini od nekih 11 km) i Zmajevac - Kopačevo (u duljini od 31 km) sve do tzv. tenkovske ceste, potom bi se trebalo prometovati cestom do nasipa Gomboš (cca 2,3 km) sve do Zelenog otoka. Bicklisti bi nasipom Batina u dužini od dva kilometra bili u mogućnosti doći do središta Batine, a vlakić bi, nakon prometovanja nasipom Gamboš, do Batine trebao prometovati cestom.

Budući da postoji mogućnost prometovanja vlakićem od Osijeka na zapadnu stranu šetnicom, otvara se mogućnost prometovanja vlakića sve do ZOO-a i središta Osijeka, a na ruti bi se organizirale radionice i obrazovne aktivnosti, biciklijade...

Na trasi nasipa bila bi odmorišta s raznim sadržajima, suvenirnicama, kućicama za prodaju seljačkih proizvoda, bistroima za okrjepu. Posjetiteljima bi mogla biti zanimljiva stajališta Podravlje, ustava Kopačevo i Prijamni centar Sakadaš u Kopačkom ritu, kod crpne stanice Podunavlje, kod restorana Kormoran, crpne stanice Tikveš i Zlatne Grede, lugarnice Zlatna Greda Hrvatskih šuma, Ekocentra Zlatna Greda, kod lugarnica Monjoroš Hrvatskih šuma, te kod crpne stanice Zmajevac, Zelenog otoka i Batine.

Očekuje da se takav projekt isfinancira i iz europskih fondova, a u njega bi se mogle kao poticatelji uključiti i jedinice lokalne samouprave.

Hrvatske vode svojim projektnim aktivnostima utječu i na poboljšanje poljoprivrede projektima za navodnjavanje kroz plodna polja Slavonije i Baranje. Kako se u posljednje vrijeme moglo čuti, za natapanje polja u tri godine moglo bi se utrošiti 114,5 milijuna kuna, a radi se o čak 14 projekata navodnjavanja u Osječko-baranjskoj županiji kako bi seljaci imali kvalitetniju žetvu. Skupština Osječko-baranjske županije usvojila je dokument - Program provedbe Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama Osječko-baranjske županije.

Osjetna je potreba da klima sve više utječe na usjeve i navodnjavanje je prijeko potebno želi li se iz “žitnice” izvući maksimum. Hrvatske vode sustave navodnjavanja za Osječko-baranjsku županiju vode “komisiono”.

Hrvatske vode izrađuju projektnu dokumentaciju, nabavu usluga, a u pregovorima se razmišlja čak i o toma da izgradnja tih sustava ide preko Hrvatskih voda. Riječ je o navodnjavanju na području Osječko-baranjske županije, znači na području Poljoprivrednog instituta, na području sustava navodnjavanja Dalj, na području sustava navodnjavanja Velika šuma - Mali rit i na području sustava navodnjavanja Budimci, za koje je spremna građevinska dozvola i za koji će se u svibnju aplicirati na Ruralni razvoj i fondove Europske unije te tako započeti sveobuhvatan projekt sustavnog navodnjavanja i stvaranja pretpostavki za razvijanje poljoprivredne proizvodnje. U Hrvatskim vodama kao bitno će istaknuti da već imaju i definirane korisnike. Stav je kako svi skupa - Hrvatske vode, županije i resorna ministarstva - moraju naći načine kako tim sustavima u budućnosti kvalitetno upravljati i pronaći optimalne modele u svrhu razvoja navodnjavanja.

Kako se može čuti, četiri velika sustava za navodnjavanje praktički su u pripremnoj fazi da se prijave na natječaj i da budu realizirana, ali se zapravo radi na ukupno 14 sustava za navodnjavanje. Jedan je već u funkciji, a i ostalih će 13 biti vrlo brzo u funkciji. Neki su u fazi pripreme dokumentacije, neki su završili s dokumentacijom, a neki su u fazi prijave. Sustavi navodnjavanja za budućnost Osječko-baranjske županije nemaju alternativu.