Čudim se onima koji, primjerice, ulože 200 ili 300 tisuća kuna u soju, dođe led, potuče ju, a oni nisu osigurali usjev u koji su toliko uložili. To je neozbiljno. Pa to je proizvodnja pod vedrim nebom i sa sobom vuče visok rizik kada je o nepredvidljivosti prirode i njezinu direktnom utjecaju na ovu proizvodnju riječ. Razmišljanje je to poljoprivrednika Ivana Klasnića iz Slavonskog Kobaša, svojevrstan šlagvort na temu odnosa naših poljoprivrednika prema osiguravanju svoje proizvodnje. Tradicionalno, nisu mu odviše skloni, za osiguravanjem zasad posežu uglavnom veliki, ozbiljni i dobro organizirani proizvođači.
I izostanak sluha za osiguranje plaća ceh činjenici da su nam poljoprivrednici loše dobne i obrazovne strukture koja nema senzibilitet za potrebe kao što je osiguranje proizvodnje, čak ni nakon godina kao što je 2017. – godina brojnih vremenskih nedaća i požara, elementarnih nepogoda. Upravo stoga, država, Ministarstvo poljoprivrede paketom mjera poljoprivrednike želi više animirati da osiguravaju usjeve, stoku, objekte..., upućujući na Mjeru 17.
– Svrha potpore unutar M 17 je pomoć poljoprivrednicima da odgovore na klimatske promjene i elementarne nepogode na način da im osiguranje usjeva, životinja i nasada bude što pristupačnije. To znači da se u okviru M 17, podmjere 17.1., korisnicima dodjeljuje potpora za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka. Intenzitet javne potpore dosad je iznosio maksimalno 65 % plaćene premije osiguranja, a po novome to će biti 70 %, dobre su vijesti iz Ministarstva.
– Sve što ja moram platiti manje – pozdravljam, kaže Klasnić. Od ove godine, naime, novim Pravilnikom o provedbi podmjere 17.1 uvode se promjene za koje država očekuje da će privući veći broj poljoprivrednika. Osim već spomenutog podizanja intenziteta javne potpore na 70 %, smanjuje se i prag gubitka poljoprivredne proizvodnje s 30 na 20 %.
– Smanjenjem praga očekujemo da će ova vrsta polica osiguranja (PO) postati atraktivnija za poljoprivrednike. Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg poljoprivrednici ne ugovaraju tu vrstu osiguranja bila je upravo visina praga od 30 % - ističu u Tolušićevu timu.
Dva natječaja
Treća promjena koju nosi novi Pravilnik je da će se promijeniti i način podnošenja zahtjeva za potporu i obveza korisnika da prije podnošenja zahtjeva plati cjelokupnu PO.
- Naime, korisnik bi po ugovaranju osiguranja platio 30 % PO i nakon toga dostavio zahtjev za potporu u Agenciju za plaćanja koja potom provodi administrativnu obradu i kada utvrdi da su ispunjeni uvjeti za prihvaćanje zahtjeva za potporu isplaćuje iznos potpore na račun društva za osiguranje, čime se zatvara obveza korisnika - ističu u Ministarstvu poljoprivede te dodaju kako će ova promjena utjecati i na likvidnost poljoprivrednika čija sredstva više neće biti “vezana” za vrijeme administrativne obrade zahtjeva za potporu u Agenciji za plaćanja.
Antun Golubović iz Đurića, kaže, osiguravao se prije, no već tri godine ne jer je nezadovoljan uvjetima i mehanizmom obračuna odšteta.
– Nije problem platiti premiju, no ako je meni nevrijeme nanijelo štete od 1 %, mislim da je u redu da mi se isplati i tih 1 %, a ne da “to nije ništa”, “to je minorno” itd. - kaže Golubović i ocjenjuje kako je teren na temu osiguravanja podijeljen. Klasnić osigurava već godinama, sve – urod, stoku, staje, šupe, kuću…
- Godišnje na to ime plaćam oko 9500 kuna. Novac je to koji bih, da ne osiguravamo, zasigurno potrošio na nešto nebitno - dodaje Klasnić.
Prema dosadašnjim pravilima, u okviru M17, podmjere 17.1., dosad su provedena dva natječaja. Prvi, sa zahtjevima za 2016., korisnici su zahtjev za ostvarivanje potpore Agenciji za plaćanja slali isključivo elektroničkim putem, jednom godišnje. Za osiguranje u 2016. podneseno je 2359 zahtjeva za potporu, a traženi iznos potpore bio je 31,45 milijuna kuna od čega se većina, 88 %, odnosi na osiguranje jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva.
Loša iskustva
Slijede trajni nasadi – 10 %. U drugom natječaju, onom sa zahtjevima za 2017., broj podnesenih zahtjeva nešto je veći, no i dalje ni blizu željenom; do 31. siječnja 2018. preko AGRONET-a podneseno ih je 3077, a tražena je potpora od 44,43 milijuna kuna.
– Razmislio bih opet ako bi to mjerama države bilo adekvatnije. Sada, kada osiguravate usjeve, automatski gubite 15-20 % u startu – dok platite premiju 5 ili 10 % od osigurane svote i opet vam ne priznaju štetu od 2, 3, 5 %. Ako platim 10 % premiju i ako mi do 10 % ne priznaju štetu, 10 i 10 je 20 % koliko gubite već u startu. Na svakom osiguranju vi u startu gubite, ovisno o pravilima igre, 15-20 % - kaže Golubović.
Mario Milušić iz Piškorevaca kontinuirano osigurava usjeve na što godišnje odlazi 40-50 tisuća kuna.
- Puno ulažem i jednostavno moram osiguravati. Ljudi ne osiguravaju jer imaju loša iskustva sa štetama, nisu zadovoljni jer procjenitelji slabo procjenjuju. Do 6 % štete dosad uopće nisu prihvaćali da je to šteta - kaže Milušić o dosadašnjem izostanku interesa za osiguravanje poljoproizvodnje. Država novim paketom mjera želi poticati na osiguravanje, da za njim ne posežu samo veliki, nego i manji, da podizanje intenziteta javne potpore na 70 % i druge mjere prepoznaju i oni sa samo nekoliko hektara…
Suzana ŽUPAN
Životinje predmet osiguranja u samo 2 % zahtjeva
Samo 2 % zahtjeva odnosi se na osiguranje životinja. Antun Golubović kaže da kada je osiguravao, osiguravao je samo usjeve, životinje ne. – Jer, s njima je poblem. Osigurate li, npr. nerasta koji je u reprodukciji, dogodi li mu se nešto, osiguranje vam plaća klaoničku cijenu do 6-7 kn/kg, a ne njegovu stvarnu, a on realno, ima li oko 200 kg, vrijedi oko 3500 kuna, pa gubite više od pola. To nije pošteno - negoduje Golubović. – Ne znam zašto se ljudi libe osiguravati. Bolje je osigurati nego ne; pa to je proizvodnja na otvorenom. Osigurao sam sve – od kuće, usjeva, staja… do zemlje prije 15 godina. Nevrijeme mi je prvi put diglo krov na šupi; osiguran sam i, ne mogu reći, priznali su mi, dobio sam i više nego što je bila šteta - prenosi pozitivna iskustva s osiguravanjem Ivan Klasnić.
Očekuje se povećanje interesa
Zahtjev za potporu moći će se podnijeti tijekom cijele godine čime bi se, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, smanjilo administrativno opterećenje Agencije za plaćanja i ubrzala obrada zahtjeva za potporu. - Nakon objave Pravilnika i Natječaja u ožujku ove godine zahtjeve za potporu moći će podnijeti i poljoprivrednici koji su police osiguranja ugovorili i prije njihove objave. Ministarstvo je o ovim promjenama preko Hrvatskog ureda za osiguranje obavijestilo i društva za osiguranje koja se bave ugovaranjem ove vrste osiguranja. Reakcije su pozitivne i očekuje se povećanje interesa poljoprivrednika i povećanje broja ugovorenih osiguranja. Krajem ožujka Agencija će raspisati natječaj za ovu mjeru koji će biti otvoren stalno – prijave idu tijekom cijele godine, poručuju iz Ministarstva.
Za Mjeru 5 samo 173 zahtjeva, neiskorišteno 100 mil. kuna
Lanjska godina pokazala je svu rizičnost proizvodnje pod vedrim nebom – nikad veća požarna sezona, godina ekstremno sušnog ljeta, kasnoproljetnog mraza, poplava, ledotuča…, pa je ministar Tomislav Tolušić aktivirao Mjeru 5 – Obnavljanje prirodnog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima. Iako izdašna – “teška” 150 milijuna kuna, a po zahtjevu se davao stopostotni iznos, za ovaj jedinstveni oblik pomoći zaprimljena su samo 173 zahtjeva. Iako je na raspolaganju bilo 150.000.000 – iskorišteno je tek 45,6 milijuna kuna. Podnositelji su morali biti upisani u Upisnik, baviti se poljoprivrednom proizvodnjom u idućih pet godina, podliježu kontrolama... Očito, svi ti uvjeti nisu svima “sjeli”, pa nisu ni posegnuli za izdašnom mjerom u koju je ulazila i zlatna žutica. Tako je iz M5 ostalo neiskorišteno čak 100 milijuna kuna... Inertnost iz ovog slučaja, itekako je dojam, preslikava se i na inertnost za osiguravanje.
Intenzitet javne potpore diže se sa 65 na 70 %