Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić još je jesenas najavio da će do kraja ove godine biti pokrenuta mirovinska reforma kojoj će prethoditi javna rasprava i razgovori između Ministarstva rada, mirovinskih fondova i drugih socijalnih partnera.

Ministar je kazao kako će najvažniji ciljevi reforme biti održivost mirovinskog sustava i osiguranje primjerenih mirovina za hrvatske građane, pri čemu će promjene ići u smjeru individualizirane štednje s apsolutnom potporom drugom stupu mirovinske štednje, dok će se u raspravi otvoriti i pitanja visine izdvajanja u drugi stup, kao i to u što će novac fondovi moći ulagati.

Proteklih dana iz Vlade su stizale najave kako će među promjenama u mirovinskom sustavu biti i ona s pomicanjem odlaska u mirovinu na dob od 67 godina za žene i muškarce, i to od 2033. godine. Također bi se trebalo obeshrabrivati ili penalizirati prijevremeno umirovljenje, poticat će se ostanak u svijetu rada te revidirati sustav beneficiranog radnog staža. Mirovine bi se usklađivale samo s troškovima života ili samo s plaćama, i to u istom postotku kako oni rastu, a planira se do 2020. i uvođenje nacionalne mirovine.

Prijedlozi izmjena više zakona, prema najavama iz Vlade, trebali bi biti pripremljeni do kraja lipnja ili početkom trećeg tromjesečja, nakon čega će uslijediti javne rasprave.

Predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Damir Grbavac, koji je i predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, upitan za komentar najavljenih promjena, kazao je kako ipak nema dovoljno informacija o detaljima očekivanih promjena.

Mirovinskom reformom bi se, prema najavi, dakle ojačao drugi mirovinski stup. No, ima li smisla samo povećati izdvajanja u drugi stup ako država ne donese odluku o dodatku od 27 posto i na isplate iz drugog stupa za umirovljenike koji će uskoro odlaziti u mirovinu? Naime, 27 posto dodatka na mirovine ostvaruju umirovljenici koji primaju mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa te bi novi umirovljenici koji će primati mirovinu iz prvog i drugog stupa mogli imati znatno nižu mirovinu od postojećih umirovljenika.

- U pravu ste, sadašnje rješenje u Zakonu o dodatku na mirovinu neutralizira pozitivne efekte koje svojim poslovanjem, i za održivost mirovinskog sustava, i za visinu budućih mirovina, donose obvezni mirovinski fondovi. Može se krivo shvatiti da je obvezno članstvo u mirovinskim fondovima, a ne nakaradno rješenje koje regulira mirovine iz prvog stupa, krivo za 21,3 posto niže mirovine iz prvog stupa po osnovi dodatka, a toliko se, naravno, ne može nadoknaditi zaradom u drugom stupu. Povećanje stope doprinosa za obveznu mirovinsku štednju i danas ima smisla i pridonijet će i održivosti sustava i adekvatnosti mirovina - ističe Grbavac.

Produženje radnog vijeka u UMFO-u drže neizbježnim, pogotovo u zemljama kao što je Hrvatska, koje, kako je rekao, “imaju takvu demografsku sliku i koeficijent ovisnosti (odnos stanovnika starijih od 65 godina i stanovnika radno aktivne dobi)”. Jačanje drugog mirovinskog stupa u UMFO-u također smatraju nužnim. Damir Grbavac naglasio je da će UMFO svakako sudjelovati u razgovorima s Ministarstvom i javnoj raspravi o promjenama u mirovinskom sustavu, gdje će prezentirati svoje stavove. - Prioritetnim smatramo rješavanje problema koji proizlaze iz sadašnjeg tretmana članova obveznih mirovinskih fondova u Zakonu o dodatku na mirovinu i unaprjeđenju sustava isplate mirovina iz drugog mirovinskog stupa - napominje Grbavac.

Na upit da komentira u javnosti spominjanu mogućnost integriranja obveznog drugog i dobrovoljnog trećeg stupa mirovinskog osiguranja, Grbavac kaže kako bi integrirati ta dva stupa bilo “malo teže”.

- Čuo sam za ideje pretvaranja obveznih mirovinskih fondova u dobrovoljne, ali to bi ugrozilo sustav i dragocjeno građenje postojeće značajne osnovice za eliminiranje rizika implicitnog mirovinskog duga države. S aspekta pojedinca dovelo bi nas u situaciju života u neizvjesnosti niskih mirovinskih primanja zbog mogućeg kolapsa sustava međugeneracijske solidarnosti ili njegova održavanja daljnjim smanjivanjem prava. Razvijene europske zemlje idu upravo u suprotnom smjeru, uvodeći sve više obveznu mirovinsku štednju ili bar sustav obveznog automatskog učlanjenja svih zaposlenih u neki od mirovinskih fondova. A glavnina mirovinskih primanja ostvaruje se iz mirovinskih fondova - naglašava Grbavac.

Pojašnjava kako dobrovoljna mirovinska štednja ima svoju ulogu kreiranja dodatnih mirovinskih primanja u starijoj dobi, što je poželjno, pa i nužno. Temelji se, kaže, na vlastitoj štednji, a sve više i spremnosti poslodavaca da svojim uplatama doprinosa u treći stup pridonesu zadovoljstvu zaposlenika, dajući tako podršku u osiguranju tih dodatnih primanja.

- Međutim, dobrovoljna mirovinska štednja ne može biti zamjena za ulogu koju sada ima obvezna mirovinska štednja - zaključuje Grbavac.