Vladimir Vladimirovič Putin uvjerljivo je u nedjelju osvojio četvrti mandat na čelu države sa 76,67 posto glasova, prema gotovo definitivnim rezultatima objavljenim u ponedjeljak, čime je potvrđen njegov položaj u vrijeme napetih odnosa sa Zapadom.

Za kormilom države već 18 godina, bilo kao predsjednik ili premijer, Putin je na ovim izborima sa 76,67 posto realizirao dosad najbolji rezultat na predsjedničkim izborima, nakon prebrojenih 99,8 posto glasačkih listića. Putin je prvi put izabran za predsjednika 2000. s 52,9 posto glasova, drugi put četiri godine poslije dobio je 71,3 posto, a godine 2012. dobio je 63,6 posto.

Uz to, odaziv na ove izbore bio je viši nego 2012., čime je Putin u ovom trenutku zapečatio svoj snažan položaj. Putin ovim izborom ostaje na čelu države do 2024., kada će imati 72 godine, a ponovnu prigodu za kandidaturu imao bi tek 2030.

Upitan u nedjelju hoće li ići na te izbore, sa smiješkom je odgovorio da je još prerano o tome razmišljati. U govoru pred pristašama koji su se u nedjelju navečer okupili blizu Kremlja Putin je zahvalio glasačima što su ga ponovno podržali za šefa države te ocijenio da je njegova pobjeda znak povjerenja i nade, kao i priznanje za ono što je postignuto u posljednjih nekoliko godina, unatoč teškoćama. Dodao je da je "važno zadržati jedinstvo, jedinstvo je ključno za uspjeh".

U svom pobjedničkom govoru pokraj Crvenog trga Putin je rekao okupljenoj gomili da pobjedu tumači kao glas povjerenja za ono što je postigao u teškim uvjetima.

"Vrlo je važno održavati ovo jedinstvo. Razmišljat ćemo o budućnosti naše velike domovine", rekao je Putin prije nego što je zapjevao pjesmu "Rusija", zajedno s tisućama ljudi koji su se okupili da čuju njegov pobjednički govor.

Na drugom je mjestu s 11,79 posto kandidat komunista Pavel Grudinin, pred ultranacionalistom Vladimirom Žirinovskim, koji je dobio 5,66 posto i liberalnom novinarkom Ksenijom Sobšak s 1,67 posto.

Prva svjetska sila koja je čestitala Putinu bila je Kina, čiji je predsjednik Xi Jinping pozdravio u ponedjeljak kinesko-ruske odnose za koje je kazao da su "na najvišoj razini u povijesti".

Odnosi između dviju zemalja "na najvišoj su razini u povijesti, što predstavlja primjer za izgradnju novog tipa međunarodnih odnosa utemeljenih na međusobnom poštovanju, jednakosti i pravdi", rekao je u poruci Xi. "Kina je spremna surađivati s Rusijom kako bi dvije zemlje nastavile dodatno napredovati u odnosima i promociji svjetskog mira", dodao je u poruci. Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro požurio je također čestitati Putinu.

Rusko Središnje izborno povjerenstvo priznaje da postoje neke nepravilnosti, ali je vjerojatno da će odbaciti širu kritiku i izjaviti da je ukupni rezultat legitiman.

Rusija Vladimira Putina i dalje će biti "težak partner", ali treba nastaviti dijalog s Moskvom kako bi se pronašla rješenja međunarodnih kriza, izjavio je u ponedjeljak njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Putinova Rusija "ostat će težak partner", prokomentirao je Maas nakon dolaska na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxelles. Ocijenio je da se "ne može reći da su izbori bili u cijelosti ravnopravna politička utrka". "No, Rusija nam treba za pronalaženje rješenja za velike međunarodne probleme i zato želimo nastaviti dijalog", dodao je on. Također je naglasio da će EU poduprijeti Britaniju oko istrage napada nervnim agensom na britanskom tlu, na bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegovu kći Juliju. Upitan razmatra li EU bilo kakve mjere protiv Rusije, Maas je rekao da će EU razgovarati o tom pitanju ako to Britanija zatraži. Šefica diplomacije EU-a Federica Mogherini nakon dolaska na sastanak kazala je da će ministri vanjskih poslova EU-a saslušati britanskog šefa diplomacije Borisa Johnsona koji bi im se trebao obratiti na sastanku. "Očekujem jedinstvo", kazala je, govoreći o EU-u. Nakon dolaska Johnson je kazao da je rusko nijekanje umiješanosti u napad apsurdno. "To je klasična ruska strategija, ali više nikoga ne mogu zavarati", kazao je.