U povodu Svjetskog dana bubrega ovih su dana objavljeni najnoviji statistički podatci kojima se javnost upozorava na rizike od kronične bolesti bubrega. Naime, procjenjuje se da približno 150.000 osoba u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest i u riziku su da im se ona pogorša. Ako se ne otkriju, rizični čimbenici za razvoj bubrežne bolesti izazivaju progresivan gubitak bubrežne funkcije i u konačnoj se fazi liječe nadomještanjem bubrežne funkcije, odnosno kroničnom dijalizom, ili im se presađuje bubreg.

Prema riječima prof. dr. sc. Mladena Knoteka, predsjednika Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, u Hrvatskoj je oko 500 novih bolesnika na godinu. Inače, kronična bolest bubrega pogađa deset posto odraslog stanovništva diljem svijeta, a smatra se da će njezina učestalost u sljedećem desetljeću porasti na oko 17 posto te je prepoznata kao svjetski javnozdravstveni problem.

Hrvatskoj se nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom i bubrežnom transplantacijom liječi oko 4000 bolesnika. Hrvatska je jedna od vodećih zemalja svijeta po dostupnosti i uspješnosti bubrežne transplantacije. Inače, u KBC-u Osijek već deset godina radi Odjel za eksplantaciju i transplantaciju bubrega, u kojemu je do sada transplantirano više od 120 bubrega, a osječka bolnica na dijalizi godišnje ima oko 150 pacijenta. Recimo kako je upravo osječka bolnica jedan od samo četiri bolnička centra u Hrvatskoj u kojima se obavlja transplantacija bubrega.

Hrvatsko društvo za nefrologiju upozorava kako kronična bolest bubrega pogađa oko 195 milijuna žena u svijetu i trenutačno je osmi vodeći uzrok smrti u žena s oko 600.000 smrtnih slučajeva svake godine. Rizik razvoja ove bolesti u žena je, prema nekim istraživanjima, veći u odnosu na rizik kod muškaraca.

- Neke bubrežne bolesti, kao što su lupus nefritis ili upala bubrega, znatno češće pogađaju žene. Rizik od ovih bolesti povećava se u trudnoći. Kako bismo osigurali povoljan ishod, kao i u većini bubrežnih bolesti, dijagnoza i liječenje mora se postaviti pravodobno. Bubrežna bolest također se smatra rizičnim čimbenikom za smanjenu plodnost i nepovoljan ishod trudnoće. Žene koje imaju kronične bolesti bubrega u povećanom su riziku za loš ishod trudnoće zbog česte pojave visokog tlaka i prijevremenih poroda. Treba reći i da komplikacije povezane s trudnoćom povećavaju rizik od bubrežnih bolesti kao što su preeklampsija, septički pobačaj (zbog infektivne upale), i jako krvarenje nakon poroda, što su vodeći uzroci akutne bubrežne ozljede u mladih žena. Prvi je potencijalni znak bolesti visoki krvni tlak nakon 20. tjedna trudnoće u žena čiji je krvni tlak prethodno bio normalan (tlak 140/90 mmHg), pojava proteinurije (bjelančevina u mokraći) i otoci (nakupljanje tekućine) najprije u potkoljenicama, upozorava prof. Knotek.

U Hrvatskom društvu za nefrologiju napominju kako otkrivanjem bolesti u ranoj fazi, pravodobnim odgovarajućim liječenjem kao što je sniženje krvnog tlaka, regulacija šećera u krvi, liječenje anemije i poremećaja mineralnog metabolizma, povećava se kvaliteta života bolesnika, sprječava ili odgađa napredovanje kronične bubrežne bolesti, a rezultat je i ušteda za zdravstveni sustav.