Ekonomija
UVODI SE NOVI MODEL FINANCIRANJA

Poljoprivrednicima krediti uz kamate od 0,5 do 1,5 posto
Objavljeno 20. ožujka, 2018.

Dok poljoprivrednici stenju pod težinom i neotplativošću kredita podignutih kod komercijalnih banaka uz visoke kamate, zbog čega su mnogi propali, iz Ministarstva poljoprivrede (MP) najavljuju da će im izmjenama PRR-a već od travnja biti omogućeno povoljnije kreditiranje.

Uvodi se novi oblik financiranja, a namijenjen je financijski održivim projektima - za koje se očekuje da će generirati dovoljno prihoda kako bi se mogao vraćati.

- Cilj je omogućiti rast i razvoj poljoprivrednog, prehrambenog i šumarskog sektora - ističu u Ministarstvu.

- Poljoprivrednici teško dolaze do kredita jer je bankama poljoprivredna proizvodnja visoko rizična. Od sljedećeg mjeseca tome ćemo stati na kraj. Preko HAMAG BICRO-a plasirat ćemo kredite do 50.000 eura za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu s kamatnom stopom od 0,5 do 1,5 %, a za to poljoprivrednici neće trebati dati farmu ili kuću u zalog. Krajem godine omogućit ćemo i veće kredite do 1,3 milijuna eura uz kamatu od 1 %. Uz takav sustav provedbe PRR-a i način kreditiranja agrobanka nam neće ni trebati - kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, odgovarajući odmah i dugogodišnjim zagovarateljima osnivanja agrobanke.

Sufinanciranje iz EPFRR-a

Teren je najave o tim kreditima dočekao različito.

– Tko ne bi bio zainteresiran za kredit uz kamatu od 0,5 %?! Vani su one 0,2, 0,5, a u nas 6 - 10 %. Prođe li to sve – bit će to izvrsno za poljoprivredu. Sada je teško dobiti kredite; znamo to na ime našeg projekta hladnjače. Bit će izvrsno uspijemo li ga realizirati uz najavljene uvjete - kaže čelnik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, povrtlar Jan Marinac.

U MP-u ističu da financijski instrumenti nude povoljnije uvjete; s obzirom na sufinanciranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), financiranje je uz niže kamate od tržišnih, vrijeme otplate je duže i niži su zahtjevi za osiguranje kredita.

- Vrsta su potpore što privlači zajednička ulaganja iz drugih (privatnih) izvora u svrhu ostvarenja ciljeva javnih politika. Npr., uz 30-ak milijuna eura koje ćemo dati u investicijske kredite, poslovne banke što budu odabrane javnom nabavom (od strane HBOR-a) pridonijet će istim iznosom čime se udvostručuje dostupna omotnica, dostupni iznos financiranja za korisnike kredita. Ti instrumenti povećavaju učinkovitost zbog svoje obnovljive prirode financiranja - sredstva iz otplate kredita ponovno se koriste u iste svrhe, u istom sektorskom području - ističu u MP-u.

Seljaci oprezni

Najveći mljekar požeškog kraja Željko Strapač oprezan je na ove najave.

- Samo da to ne bude za odabrane. Najviše kamate za koje u ovom času od kolega znam su 7,8 %, a bile su i više. Rizična smo zemlja, banka gleda profit i ne da svoja sredstva za badava. Očito, država se mora mijenjati prema poljoprivredi. Slavonija je iseljena, nema poduzetništva… Nagodinu se zbog godina povlačim iz posla pa se on dijeli na kćer i sina i oni će vjerojatno ići u proširenje. Najavljeni uvjeti su stimulativni, no treba ih primijeniti prema svima, ne da budu samo za pojedince.

Do HAMAG-a sada “mala raja” ne može doći - oprezan je Strapač. Njegov oprez dijeli i ratar Josip Petanjak koji s dva brata upravo vraća kredit godišnje ga servisirajući s 400.000 kn.

– Mi to moramo podnijeti i platiti – za halu, vagu i skladište imamo kredit s kamatom od 4 %. Zasad uspijevamo servisirati. Kada ga isplatimo – 2021., više ga ne dižemo ni u ludilu. Krediti s kamatom od 0,5 % privući će mnoge, no ljudi moraju biti svjesni u što ulaze – da nije kamata sve, glavnica uvijek ostaje glavnica, a poljoprivreda je tvornica bez krova i to je rizik, a čega su itekako svjesne i banke - rezonira Petanjak. Ostane li, nastavlja, po novom zakonu kao čisti ratar, a zbog prednosti stočara bez dovoljno zemlje s obzirom na broj stoke, bez državnih tabli, dodaje, neće mu pomoći ni kredit s 0 % kamate…

Suzana ŽUPAN
Mikro i mali zajmovi te investicijski krediti

Za mikro i male zajmove u MP-u navode da će okvirno biti dostupni u travnju - 1000 - 25.000 i 25.001 - 50.000 eura, bez naknada za obradu, a mogućnost počeka je do 12 mjeseci za investicijske zajmove i kamate do 0,5 i 1 %, kamata 1,5 i 2 % za obrtna sredstva, rok otplate 3 - 10 godina, a izravna provedba je na HAMAG-BICRO-u. Namjena - investicije u (ne)materijalnu imovinu, uključujući i obrtna sredstva do maksimalno 30 % ukupnog iznosa zajma, kao i zajmovi za do 100 % obrtnih sredstava (maksimalno 25.000 eura). Investicijski krediti okvirno će biti dostupni do kraja 2018.; investicije su to do oko milijun eura u (ne)materijalnu imovinu, a odlikuju ih povoljniji uvjeti kreditiranja poljoprivrede, prerade, šumarstva, okvirno očekivana kamatna stopa 1,5 - 2,5 %, HBOR je predviđen da upravlja fondom, odobravanje kredita bit će preko poslovnih banaka koje će se izabrati preko javne nabave. Razmatra se moguća kombinacija kredita iz PRR-a i nepovratnih potpora. 

Što donose financijski instrumenti?

U MP-u kažu da će financijskim instrumentima obrada zahtjeva biti brža i brže odobrenje novca nego kod nepovratnih sredstava. Uvode se zbog otežanog pristupa financiranja zbog nedostatnih instrumenata osiguranja, selektivnog pristupa financiranju od strane banaka jer nisu sklone financirati neka ulaganja ili nude uvjete neprihvatljive poljoprivrednicima, visokih kamata, naknada za obradu kredita i troškova polica osiguranja što dižu troškove kredita. - Glavne značajke ovih instrumenata su pojedinačna jamstva (okvirno dostupna do ljeta 2018.) - predstavljaju kolateral za kredite kod poslovnih banaka, za ulaganja u imovinu i obrtni kapital. Najviša je stopa jamstva okvirno do 80 % iznosa kredita (do 60 % za obrtni kapital), za investicije do okvirno milijun eura. HAMAG-BICRO predviđen je za izravnu provedbu jamstava, preko banaka, leasing društava… koje će se javiti na poziv za iskaz interesa. Banke mu podnose zahtjev za izdavanje jamstva za kredite. Pogodnosti: povoljnije financiranje od strane banaka (radi smanjene potrebe za kolateralom) i niža kamata (radi smanjenog rizika za banke), navode u MP-u. Dodaju da će korisnicima biti zanimljivo što će financijskim instrumentima moći financirati npr. obrtna sredstva, kupnju živih životinja, rabljenu opremu, jednogodišnje bilje… vrste troškova što im nisu prihvatljivi za financiranje preko nepovratnih sredstava.

Cilj je omogućiti rast i razvoj poljoprivrednog, prehrambenog i šumarskog sektora, ističu u Ministarstvu

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

23. OCJENJIVANJE MEDA U HGK-U ŽK OSIJEK

Stiglo 85 uzoraka meda iz cijele Hrvatske

2

NAJVIŠI OD PROSINCA 2016. GODINE

Visok porast obujma građevinskih radova

3

NAJNOVIJI PODATCI

Rast proizvodnje u svinjogojstvu i ovčarstvu