Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta na svojoj sjednici, održanoj u Strasbourgu ovog tjedna, raspravljao je o izvješću „Budućnost hrane i poljoprivrede“, koju je u ime kluba Europske pučke stranke (EPP) sastavio njemački zastupnik Herbert Dorfmann. Javili su to iz ureda Marijane Petir, hrvatske zastupnice u europarlamentu. Kako se ističe u priopćenju, Dorfmann je pozdravio namjeru da se Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) pojednostavi i modernizira, a u svom izvješću naglašava da cjelovitost jedinstvenog tržišta i istinska zajednička politika moraju biti najvažniji prioriteti reforme. Između ostaloga, pozvao je Komisiju da državama članicama i regijama omogući veću fleksibilnost za poljoprivredu te smatra da je potrebno zadržati postojeću strukturu sastavljenu od dva stupa, posebice prvi stup koji je namijenjen za dohodovnu potporu poljoprivrednika.

Hrvatska zastupnica Petir kazala je kako je „mišljenje hrvatskih poljoprivrednika i stručnih udruženja o ovom nacrtu dokumenta uglavnom pozitivno“.

Također je navela kako smatra da postoji prostor za unaprjeđenje i otklanjanje nedostataka na kojima bi trebalo poraditi do njegove završne verzije te je najavila da će podnijeti amandmane i da veći naglasak treba staviti na važnost ZPP-a u podizanju prihoda u poljoprivredi i ruralnim prostorima.

„Prosječni prihod poljoprivrednika u Uniji niži je od prosječnog prihoda u drugim gospodarskim sektorima, što poljoprivredu čini neatraktivnim zanimanjem. Loši rezultati već su vidljivi, posebice u prosječnoj starosti nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što iziskuje neodgodivu generacijsku obnovu. Zato se i kod prijedloga za pravedniju raspodjelu izravnih plaćanja, uz predložene elemente, moraju razmotriti i razlike u dohotku poljoprivrednika“, kazala je Petir.

Također je naglasila kako „treba poraditi i na tome da se uvjeti pristupa kapitalu i razina kamatnih stopa za poljoprivrednike ujednače na razini zajedničkog tržišta kako ne bi bilo diskriminacije koja danas postoji“.

Ukazala je i na važnost šumarstva i bioekonomije koji u ovom Izvješću nisu spomenuti, premda predstavljaju značajan izvor dodatnog prihoda ruralnih područja.

Petir drži da prepoznavanje značaja tog sektora i mogućnosti koje on daje u podizanju kvalitete života u ruralnim prostorima moraju uzeti u obzir, ali tako da se poštuje nadležnost država članica.

„U Hrvatskoj u potpunosti podržavamo orijentaciju izvješća prema usmjerenim potporama na mala obiteljska gospodarstva, jer su ona strateški važna za budućnost poljoprivrede i ruralnog razvoja“, napominje Petir.

Komisija je u studenome 2017. donijela komunikaciju o modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) „Budućnost hrane i poljoprivrede”, čiji je cilj pružiti osnovu i okvir za raspravu između svih relevantnih dionika u 27 država članica EU-a.