Objavljeno 17. ožujka, 2018.
Kreditni rejting Hrvatske 'Ba2', uz stabilne izglede, odražava ravnotežu između fiskalne konsolidacije i jačanja institucija s jedne strane, i slabog potencijalnog rasta gospodarstva i sporosti strukturne reforme s druge strane, objavila je rejting agencija Moody's.
“Hrvatski udjel javnoga duga u BDP-u vjerojatno je pao ispod 80 posto na kraju 2017. godine, godinu dana ranije nego što smo očekivali i to je poboljšanje za gotovo četiri postotna boda u odnosu na 2016.”, poručio je Evan Wohlmann, potpredsjednik Moody'sa i koautor izvješća te rejting agencije o Hrvatskoj, objavljenog u četvrtak. U idućim godinama očekuje se daljnji pad tog udjela, navodi se u izvješću Moody'sa.
Zahvaljujući dobrim proračunskim rezultatima, Hrvatska je u lipnju prošle godine izišla iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) Europske unije, podsjećaju analitičari Moody's i smatraju da će ubuduće država uspjeti održati fiskalni deficit ispod razine od tri posto BDP-a. Moody's također očekuje da će rast hrvatskog gospodarstva ostati snažan, ali u 2018. lagano usporiti na 2,7 posto, što je u skladu s kretanjima u drugoj polovini 2017., i bliže srednjoročnim procjenama rasta BDP-a od 2 do 2,5 posto. No, upozorava da mogućnost neurednog restrukturiranja Agrokora, najveće privatne tvrtke u Hrvatskoj, i dalje predstavlja negativni rizik za gospodarstvo.
Analitičari Moody'sa smatraju da će domaća potražnja ostati glavni pokretač gospodarskog rasta, a osobna potrošnja podržana daljnjim poboljšanjima na tržištu rada, porastom plaća i snažnim povjerenjem potrošača.
Rejting agencija poručuje i da je osjetljivost Hrvatske na rizik od nekih događaja niska, unatoč određenom stupnju političke nesigurnosti koja pritišće političko okruženje nakon formiranja nove koalicijske Vlade u lipnju 2017.
Rizici po bankarski sektor također ostaju niski, procjenjuje Moody's, zahvaljujući poboljšanju kvalitete aktive i povećanju domaćeg kreditiranja. Moody's zaključuje da bi rejting Hrvatske mogao povećati ako Vlada predstavi gospodarske i fiskalne reforme koje bi poboljšale dugoročni gospodarski potencijal Hrvatske i osigurale daljnju silaznu putanju javnog duga.
No, Moody's upozorava i da bi mogao ojačati negativni pritisak na rejting ako država ne bude u stanju idućih godina provesti sveobuhvatan program strukturnih reformi, s obzirom na to da bi neuspjeh u tome vjerojatno doveo do slabijeg rasta gospodarstva i dugoročnog rasta javnog duga.
Očekivalo se da će Moody's krajem veljače objaviti nove procjene rejtinga Hrvatske, no to nije tada učinio. U svom rasporedu ta agencija ima navedeno da bi iduće procjene trebala objaviti u kolovozu ove godine. U siječnju je, pak, agencija Fitch podignula rejting Hrvatske s 'BB' na 'BB+', uz stabilne izglede, zahvaljujući, kako je poručila, stabilnom rastu gospodarstva, snažnoj turističkoj sezoni i poboljšanju javnih financija. To je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine. Od tri vodeće rejting agencije, Fitch drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a S&P i Moody's dva stupnja ispod. Pritom Moody's izglede drži stabilnima, a Standard & Poor's, koji bi nove procjene trebao objaviti ovoga mjeseca, pozitivnima. H
Boris Vujčić
guverner HNB-a
U SKLADU S OČEKIVANJIMA
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u petak da je najnovije izvješće rejting agencije Moody's u skladu s njegovim očekivanjima te kako je bez provođenja strukturnih reformi teško očekivati da potencijalna stopa rasta hrvatskog gospodarstva bude zadovoljavajuća. Na pitanje novinara bi li izostanak strukturnih reformi mogao prolongirati ulazak u eurozonu, Vujčić je rekao da je za ulazak u eurozonu potrebno provoditi strukturne reforme, no napominje da to nije potrebno samo zbog ulaska, nego i zbog nas samih. “To je ono na što već godinama upozoravam. Bez provođenja strukturnih reformi teško je očekivati da potencijalna stopa rasta hrvatskog gospodarstva bude zadovoljavajuća, što onda utječe i na perspektivu ulaska u eurozonu”, izjavio je Vujčić na marginama srednjoškolske debate u organizaciji HNB-a i Hrvatskog debatnog društva na temu “Euro u Hrvatskoj - za ili protiv?”, a u povodu obilježavanja Međunarodnog tjedna novca.