Objavljeno 16. ožujka, 2018.
KLADAVAC/BABINA GREDA
Za asfaltiranje 14 kilometara duge ceste od Babine Grede do Prkovaca, uz koju je smješteno i naselje Kladavac, nema novca i za sada ne postoji mogućnost nalaženja izvora iz kojeg bi se osigurala potrebna sredstva, zaključak je radnog sastanka općinskog načelnika Babine Grede Josipa Krnića s ravnateljem Županijske uprave za ceste VSŽ-a Željkom Galićem.
- Cesta je u nadležnosti ŽUC-a, ali njezino asfaltiranje Županija ne može kandidirati, jer ne postoje EU fondovi koji prepoznaju i financiraju takve projekte. Općina tu ne može učiniti ništa, jer je riječ o iznosu od čak 27 milijuna kuna. Jednostavno nema instrumenata da taj projekt kandidiraju ni Županija, ni ŽUC, ni Općina - rekao je Krnić.
Zapostavljeno i prometno izolirano naselje Kladavac smješteno je na pola puta između općinskog središta Babine Grede i Prkovaca, u Općini Ivankovo. Loša makadamska cesta za više od 60 stanovnika najveći je problem. Ljeti se guše u prašini, a za loših vremenskih prilika zbog blata i kaljuže teško je prohodna. Kladavčani se smatraju građanima trećeg reda za koje je, kažu, u 21. stoljeću i asfalt luksuz. Makadamska cesta je dotrajala i puna udarnih rupa koje im uništavaju automobile, traktore i bicikle.
Izlaz na autocestu
Krnić napominje da je jedina moguća opcija kojom bi se uspjela namaknuti sredstva ona da asfaltiranje ceste od Babine Grede do Prkovaca kandidira Ministarstvo prometa kao prioritetni projekt. Ali u to polaže malo nade. Uvjeren je da su u Ministarstvu zatrpani s raznim zahtjevima iz cijele države i teško je nadati se pozitivnom rješenju, jer svatko ima svoj prioritet. Kaže da više nema snage ljudima obećavati nešto što se ne može napraviti, niti im govoriti o europskim sredstvima jer od toga zapravo nema ništa.
- Svaki put kada su lokalni izbori župan je odlazio tamo i ljudima obećavao asfalt i Kladavčani već godinama žive u lažnoj nadi. To se mora presjeći! Nećemo se više služiti lažima i treba reći istinu da se za sada ne moramo nadati asfaltiranju ceste u Kladavcu, jer je to surova stvarnost i jedina istina - zaključuje Krnić.
Podsjeća da je na temelju sporazuma potpisanog još prije 20 godina između općina Babina Greda i Ivankovo radi osiguranja bolje prometne povezanosti dobiven izlaz na autocestu A3, nedaleko od Babine Grede. Trebali su ga koristiti mještani Retkovaca, Prkovaca, Ivankova i tog dijela županije. To je bio jedan o važnih smjerova koji nikada nije zaživio, jer do danas nije asfaltiran ni kilometar te županijske ceste koju koriste i Hrvatske šume.
- Tražio sam od ravnatelja ŽUC-a da se makadamska cesta ovih dana bar naspe mljevenim asfaltom, da se pokrpaju rupe i ljudima omogući normalan prolazak, a hoće li se bar to napraviti, nisam siguran - kaže Krnić.
Bez veza s Općinom
Protivi se tomu što djeca s Kladavca idu u školu u Prkovce i Retkovce.
- Kladavac pripada Babinoj Gredi, imamo krasnu školu i stvarno mi nije jasno tko je i zbog čega nekada donio odluku da djeca ne idu u školu u svojoj matičnoj općini. I onda je ŽUC-u prioritet da se makadamska cesta nasipa od Kladavca prema Prkovcima, umjesto prema Babinoj Gredi. To nikako nije u redu - ljuti se Krnić.
Upozorava i na demografski problem.
- Djeca koja idu u školu u Prkovce i Retkovce ne mogu se asimilirati s Babinom Gredom zato što ovdje nemaju prijatelje, ne poznaju svoje vršnjake iz sela, jer su orijentirani prema susjednim naseljima. Generacije djece s Kladavca već su se tamo školovale i svi su oni izgubili osjećaj pripadnosti Babinoj Gredi, jer ih s matičnom općinom ništa ne veže, osim na papiru. To mi jako smeta. Znam najmanje deset mladih obitelji koje su se odselile u Prkovce, Retkovce, otišle su na tu stranu, a nisu došle u Babinu Gredu - negoduje Krnić.
Više od 60 Kladavčana lani je potpisalo peticiju koju su s apelom za pomoć naslovljenim “Dvanaest i pet za raj koji umire”, poslali premijeru Andreju Plenkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma… Odlučili su ih upoznati s katastrofalnim uvjetima u kojima žive i činjenicom da nemaju ni cestu kao osnovnu vezu sa svijetom, a njihova djeca ni prohodan put do škole, a kamoli internet i druge stvari poput njihovih vršnjaka. Roditelji tamošnjih učenika poručuju da je to sramota za Hrvatsku koja se voli nazivati zemljom znanja, jer i njihova djeca zaslužuju uvjete života i školovanja dostojne 21. stoljeća. Napominju i da je iz Kladavca u Domovinskom ratu sudjelovalo 27 branitelja.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
NI ĐACI NE MOGU IĆI U ŠKOLU, NI HITNA I POGREBNIK DOĆI U SELO
Dvadesetak učenika od 1. do 4. razreda nastavu pohađaju u Prkovcima, a od 5. do 8. u Retkovcima. Srednjoškolci idu u Vinkovce. A nakon svake kiše i snijega cesta se pretvara u kaljužu i njome se samo traktorom može proći. Autobus tada ne može do Kladavca i djeca izostaju iz škole sve dok se blato ne osuši. Mljekarima, kao što je Adam Stojanović, zbog toga ne dolaze ni otkupljivači pa mlijeko svakodnevno mora voziti u Retkovce i prevaljivati 23 kilometra. Za lošeg vremena ondje ne mogu ni kola Hitne pomoći, a ni pogrebnici. Kladavčanin Nedjeljko Blažanović prisjetio se smrtnog slučaja kada su jednu baku uz pomoć dva traktora jedva uspjeli prevesti do Babina Grede da bi ju na vrijeme pokopali.
27
milijuna kuna treba za asfaltiranje ceste, a Općina taj novac nema