Svjetski popularni ambasador znanosti, fizičar Stephen Hawking, jedan od najcjenjenijih i najpoznatijih znanstvenika svoga doba, uvijek je želio osigurati da javnost ima izravan pristup njegovu radu, ističu svjetski mediji.

Hawking je preminuo u svom domu u Cambridgeu u srijedu rano ujutro u dobi od 76 godina nakon cjeloživotne borbe s neurodegenerativnom bolesti amiotrofičnom lateralnom sklerozom koja ga je s vremenom potpuno paralizirala, pa je komunicirao umjetnim glasom i pokretima obrva. "Duboko smo ražalošćeni smrću našeg voljenog oca", objavila su u priopćenju njegova djeca Lucy, Robert i Tim.

Znanstvenik koji je nastojao objasniti neka od najkompleksnijih pitanja života to je činio dok je čitav život nad njim lebdjela opasnost vjerojatne prijevremene smrti, piše britanska agencija Reuters. Od 1974. radio je na povezivanju dvaju temelja moderne fizike - Einsteinove teorije relativnosti koja se bavi gravitacijom i pojavama velikih razmjera i kvantne teorije koja se bavi subatomskim česticama. Kao rezultat istraživanja Hawking je predložio model svemira temeljen na dva koncepta vremena: stvarnog vremena, onakvog kakvo ljudi doživljavaju, i imaginarnog vremena kvantne teorije u kojemu svijet živi.

"Imaginarno vrijeme možda zvuči kao znanstvena fantastika... no to je stvarni znanstveni koncept", napisao je u jednom predavanju objašnjavajući da se stvarno vrijeme može prikazati kao horizontalna linija u kojoj je na lijevoj strani prošlost, a na desnoj budućnost, dok postoji druga vrsta vremena koja ima vertikalni smjer. "To se zove imaginarno vrijeme jer to nije vrijeme koje normalno doživljavamo, no ono je zapravo također stvarno poput stvarnog vremena." Hawking je otkrio fenomen koji je postao poznat kao Hawkingovo zračenje, a radi se o 'curenju' zračenja iz crnih rupa i nestajanju.

Hawking je rođen u Oxfordu 8. siječnja 1942. Njegov otac, istraživački biolog, preselio se u taj grad s njegovom majkom kako bi izbjegao njemačka bombardiranja. Hawking je odrastao u Londonu i nakon što je diplomirao fiziku na Oxfordu prešao je na doktorski studij iz kozmologije u Cambridge. Kao tinejdžer uživao je u jahanju i veslanju, no na Cambridgu u dobi od 21 godine postavljena mu je dijagnoza oblika neurodegenerativne bolesti koja će ga s vremenom potpuno paralizirati. Dok se pripremao za vjenčanje s prvom suprugom Jane 1964., liječnici su mu davali najviše dvije do tri godine života. No bolest je napredovala mnogo sporije nego što su liječnici očekivali. Par je imao troje djece i 1988., iako Hawking više nije mogao samostalno govoriti, nego je koristio umjetni glas nakon traheotomije, dovršio je knjigu "Kratka povijest vremena" laički vodič kroz kozmologiju. Njegova knjiga postala je neočekivani bestseler iako je nejasno koliko ju je ljudi uspjelo pročitati do kraja, piše BBC. Knjiga je prodana u više od deset milijuna primjeraka, a bila je poznata kao "najpopularnija knjiga koja nije čitana". Znanstvenik je impresivnim kapacitetima prevladavao ograničenja bolesti. Bio je poznat po svojim iznimnim kapacitetima vizualiziranja znanstvenih rješenja bez izračuna ili pokusa. Njegov impresivni um probijao je granice ljudskog razumijevanja, kako bespuća svemira tako i bizarnog submolekularnog svijeta kvantne teorije za koju je smatrao da može predvidjeti što se događa na početku i kraju vremena - piše Reuters.

Njegov rad obuhvaćao je raspon od podrijetla svemira preko izazovnog putovanja kroz vrijeme do tajni svemirskih proždirućih crnih rupa. No, vjerojatno je njegova "teorija svega" koja je sugerirala da se svemir razvija prema dobro definiranim zakonima privukla najviše pozornosti. "Kompletni set zakona može nam dati odgovore na pitanja poput onog kako je svemir nastao", kazao je. "Kamo ide i hoće li imati svoj kraj? Ako je tako, kako će završiti? Ako pronađemo odgovore na ta pitanja, stvarno ćemo upoznati Božji um."

“Bio je veliki znanstvenik i iznimni čovjek čiji će rad i nasljeđe živjeti godinama. Njegova hrabrost i ustrajnost zajedno s njegovom briljantnošću i humorom inspirirali su ljude diljem svijeta”, poručila je obitelj Hawking. Nepokoleban teškim zdravstvenim stanjem, Hawking je nastavio raditi kao profesor matematike na Cambridgeu na jednoj od najprestižnijih pozicija, a 2001. objavljena je njegova druga knjiga “Svemir u orahovoj ljusci”. Vjerovao je da mu je bolest donijela neke koristi - kazao je da mu je prije nego što se razbolio bilo dosadno u životu.

Godine 2007. postao je prva osoba s kvadriplegijom koja je iskusila bestežinsko stanje u modificiranoj letjelici specijalno izrađenoj da simulira bestežinsko stanje. Objasnio je da je to učinio kako bi potaknuo interes za putovanja u svemir. "Vjerujem da je život na Zemlji izložen neprekidno rastućem riziku nestanka zbog katastrofe poput iznenadnog nuklearnog rata, umjetno stvorenog virusa ili drugih opasnosti. Mislim da ljudska rasa nema budućnosti ako se ne otputi u svemir. Stoga želim potaknuti interes javnosti za svemir." Za Discovery Channel kazao je kako je potpuno razumno pretpostavljati da negdje drugdje postoji inteligentni život, no upozorio je da bi izvanzemaljci mogli naprosto poharati Zemlju i ići dalje. Hina