Kultura
PREDSTAVLJEN ČETVRTI BROJ KNJIŽEVNE REVIJE

Kontinuirano inzistiranje na izvrsnosti potvrđeno je i ovim brojem časopisa
Objavljeno 15. ožujka, 2018.

U Klubu knjižare Nova predstavljen je četvrti broj osječkog književnog časopisa Književna revija, koji je temeljen na neobjavljenom kvalitetnom književno-umjetničkom tekstu nekolicine nagrađivanih, u javnosti prepoznatih hrvatskih književnika. Kontinuirano inzistiranje na izvrsnosti uredništva tijekom ovoga desetljeća potvrđeno je i ovim brojem časopisa, koji je na nacionalnom planu kvalitativno pri vrhu časopisne produkcije usmjerene ka kulturi, što i potvrđuje već niz godina Ministarstvo kulture svojom potporom.

Zamjenica urednika Tatjana Ileš navela je kako u broju koji zaključuje 57. godište Književne revije s temom Razvedenost, donose urednički izbor novih i suvremenih književno-umjetničkih ostvaraja – od poezije do drame, podupirući prostor književnosti prilozima iz svijeta kazališta, povijesti te aktualnim promišljanjima o intermedijalnosti danas i njezinoj ulozi u književnosti, likovnim, glazbenim, izvedbenim umjetnostima te komunikologiji.

- Iz navedenoga se logički pokazala tema razvedenosti kojoj pristupamo afirmativno i s pozicije onih koji u sadašnjem trenutku čitateljskoj javnosti žele, a donekle im je to i obveza, podastrijeti raznorodna suvremena umjetnička promišljanja, ali i poneki primjer iz prakse. Koeficijent razvedenosti ovoga broja časopisa tako metaforički možemo razumjeti i kao onoga pokazatelja koji označava upravo (pa i intermedijalni) prodor književnih i umjetničkih zahvata u prostore teorijskih i drugih znanstvenih promišljanja, te obrnuto - istaknula je Tatjana Ileš, na što se nadovezao glavni urednik Ivan Trojan:

- Književno-umjetnički dio otvara izbor iz neobjavljene poezije suvremenih priznatih i nagrađivanih osječkih pjesnikinja Marine Tomić i Josipe Gogić. Prozni su odjeljak svojim prilozima punili Zlatko Krilić, suvremeni hrvatski književnik kojega najčešće povezujemo s dječjom književnosti, no za ovaj broj Književne revije priložio je dvije putopisne priče; zatim Robert Roklicer, pjesnik, romanopisac, scenarist, glumac – svestrani umjetnik, svojevremeni pobjednik na Anonimnom natječaju za prozni rukopis MH Ogranka Osijek. Tu je i priča zagrebačke autorice, kolumnistice, psihologinje po struci, Tomice Šćavine, iza koje je desetak knjiga iz oba područja interesa te tri priče Tomislava Šovagovića, diplomiranog novinara i teologa, nagrađivanog za poeziju, prozu i novinarstvo. Đakovčanin Mirko Ćurić, suvremeni književnik i kulturni djelatnik, ponudio je priču nastalu prema provjerljivim zapisima i dokumentima vezanim uz jedan segment gradnje đakovačke katedrale. U dijelu posvećenom dramskom pismu objavljujemo dva dramska teksta autorice Anastazije Dmitrove.

Historiografski prinos daje mladi osječki povjesničar Luka Pejić u eseju o svjetski poznatom slavonskom anarhistu Stjepanu Fabijanoviću, dok u novoj suradnji s Umjetničkom akademijom u Osijeku, o intermedijalnosti u novom kontekstu i pitanjima vezanima uz zatečeni hiperrealizam u suvremenoj umjetnosti saznajemo iz transkripta razgovora vođenog za ARTOS-ovim otrulim stolom, a koji su vodili i oblikovali osječki proučavatelji umjetnosti srednje generacije Katarina Žeravica, Igor Gajin, Igor Tretinjak, Igor Loinjak, Tihomir Ranogajec i Luka Alebić. I ovaj broj realiziran je uz grafička rješenja Marina Balaića. N.Vekić

Na nacionalnom planu kvalitativno pri vrhu časopisne produkcije usmjerene ka kulturi.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana