Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak navečer, nakon četverosatne sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, da će se nastaviti proces ratifikacije Istanbulske konvencije iako je nekoliko sudionika sjednice imalo o njoj drukčiji stav. Konvencija je bila jedna o tema sastanka čelništva te stranke i Kluba zastupnika HDZ-a i u utorak navečer u mjestu Breznica nedaleko od Varaždina.

- Generalni smjer da se ide s ratifikacijom velikom je većinom prihvaćen, a bilo je nekoliko kolega koji su imali drukčiji stav. Nema nekih dramatičnih turbulencija, ali se oko nekih osjetljivih pitanja možda razlikujemo u pristupu - istaknuo je Plenković, najavivši kako će pojačati i komunikaciju prema javnosti o stvarnom sadržaju konvencije, kao i razgovarati s koalicijskim partnerima i drugim strankama kako bi što više zastupnika stalo iza nje. Plenković je rekao i da kod onih koji su suzdržani oko konvencije ili joj se protive nije u sadržajnom smislu čuo ni jedan konkretan aspekt bilo kojeg članka koji bi im, kada se u miru prouči, mogao biti problematičan. Istaknuo je i da se, kada se ona temeljito raspravi te uz određenu interpretativnu izjavu i pojašnjenja zakonskog prijedloga, mogu amortizirati sva otvorena pitanja. Kako je rekao, većini članova tih tijela otklonili su neke nedoumice i strahove “koji se ponajviše u javnosti i kod jednog dijela aktivista gledaju iz tzv. rodne ideologije kao svojevrsne opasnosti koju krije ova konvencija”.

Podsjetimo, svoje su stavove protiv ratifikacije Istanbulske konvencije u ponedjeljak javno iznijeli politički tajnik HDZ-a Davor Ivo Stier i zamjenik predsjednika stranke Milijan Brkić. O tome koliko različiti stavovi o Konvenciji Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji prijete raskolom u vladajućoj stranci razgovarali smo s politologom Perom Maldinijem. On, prije svega, podsjeća na činjenicu koja je, kaže, redovito uzrokom ovih, ali i mnogih sličnih unutarstranačkih prijepora u HDZ-u. Naime, podsjeća da se HDZ najprije oblikovao kao nacionalni pokret za samostalnu Hrvatsku, koji je okupio različite političke aktere objedinjene tom idejom i političkim ciljem. Tek desetljeće poslije, ističe, HDZ se strukturno profilira kao moderna stranka, zadržavajući pritom svoju relativno heterogenu strukturu.

- Tako u HDZ-u imamo one koji su skloniji liberalnim ili socijalnim, odnosno desnim ili konzervativnijim orijentacijama, premda ih sve povezuje zajednički ideološki i politički okvir stranke. Odatle su razumljive i razlike oko određenih političkih pitanja, osobito ideološka razilaženja među članstvom. Tako je i s Istanbulskom konvencijom, koja se od pojedinih, poglavito desnih političkih aktera izvan samog HDZ-a demonizira i prikazuje u potpuno drugom svjetlu od njezina realnog sadržaja i značenja, prije svega kako bi se podgrijavanjem starih ideoloških sukoba stekao pokoji politički bod. Neki pripadnici desnog krila HDZ-a, poglavito oni koji baš ne preferiraju Plenkovića, podupiru takva stajališta, ne nužno iz uvjerenja koliko zbog prilike da mu kontriraju, budući da nema odviše prostora za kritiku na nekim drugim područjima, gdje je relativno uspješan i što ne bi bilo politički oportuno - rekao nam je Maldini, dodajući kako je to, međutim, loše zbog više razloga.

Prvo, kaže, točno je da velik broj kritičara ratifikacije Istanbulske konvencije i ne zna njezin sadržaj, već se nekritički pridružuju onima koji očito manipulacijama žele inscenirati problem i priskrbiti pozornost javnosti i steći poneki politički bod. S druge strane, upozorava, mnoge zemlje, uključujući i one gdje su na vlasti stranke desnog centra, prihvatile su taj dokument jer on osigurava pravni okvir za promicanje rodne ravnopravnosti, poglavito za zaštitu žena od rodno uvjetovanog nasilja, što je demokratska i civilizacijska tekovina. Stoga na ovaj način, smatra Maldini, kritičari šalju lošu sliku o hrvatskoj demokraciji.

- Plenkovićeva odlučnost oko pokretanja postupka ratifikacije tog dokumenta u Saboru ima stoga dvije dimenzije: jedna je potvrđivanje svojega statusa i odnosa moći u vlastitoj stranci, a druga je međunarodna, gdje želi pokazati da je hrvatsko društvo dovoljno demokratski zrelo i da ima vlast koja prepoznaje i nastoji implementirati demokratske standarde. Prijepori oko Istanbulske konvencije samo su skrenuli pozornost javnosti na odnose u stranci koji postoje od prije. Oni, po svoj prilici, neće bitno utjecati na stranku, neovisno o različitim stajalištima njezinih članova. Budući da je izgledno da će Sabor prihvatiti Istanbulsku konvenciju, ovi će se prijepori vjerojatno nastaviti pri donošenju zakona koji će na osnovama konvencije regulirati to specifično područje - zaključuje Maldini.