Objavljeno 14. ožujka, 2018.
Novim zakonom o šumama, čiji je prijedlog Vlada uputila u Sabor, gospodarstvenici čiji prihod ne prelazi tri milijuna kuna bit će oslobodeđni plaćanja jednog parafiskalnog nameta, a to je naknada općekorisne funkcije šuma (OKFŠ).
Ovu naknadu dosad su plaćale sve pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, znači i drvoprerađivači, fotografi, frizeri, industrijalci..., imali oni veze s korištenjem šume ili ne. Novim zakonom predviđena je olakšica do tri milijuna kuna na koju se ne obračunava ova naknada čime se, ocjenjuju u Ministarstvu poljoprivrede, značajno pridonosi rasterećenju malih poduzetnika. Od ukupnog broja dosadašnjih obveznika plaćanja OKFŠ-a, novim modelom od njega se oslobađa njih čak 90 posto, a Ministarstvo se odriče godišnjeg prihoda od 21.500.000 kuna. Predstavljajući nedavno prijedlog zakona o šumama i rekavši da on kvalitetnije uređuje održivo gospodarenje i učinkovito korištenje resursa, ministar Tomislav Tolušić naglasio je da se OKFŠ-a oslobađa 181.794 dosadašnja korisnika od njih ukupno 202.162.
Značajni troškovi
Država je dosad na ime OKFŠ-a godišnje uprihodovala 180 milijuna kuna, a u Ministarstvu poljoprivrede ističu da taj novac odlazi vatrogascima za pripremu i provedbu protupožarne sezone, za razminiranje, za znanstveno-istraživačke radove te za biološku obnovu, očuvanje i zaštitu šuma, gradnju protupožarnih putova i druge razvojne projekte. S druge strane, gospodarstvenici, poglavito mali, ističu da su preopterećeni brojnim parafiskalnim nametima.
Veliki sustavi poput Meteor grupe, zagrebačkog Badela 1862 i Labuda te sisačkog Badela ne ulaze među 181.000 dosadašnjih obveznika koji će biti oslobođeni plaćanja OKFŠ-a. Ante Raspudić, predsjednik uprave Meteora, budući član NO-a Badela 1862, član uprave Labuda i prokurist spomenute sisačke tvrtke, pozdravlja potez države da se “male” oslobodi plaćanja ove naknade.
– Malim poduzetnicima čini značajne troškove i često sa svojim proizvodima ne mogu biti konkurentni zbog ovog i svih drugih parafiskalnih nameta koji ga sputavaju, guše i na kraju dovode u situaciju gašenja, pa on postaje teret toj istoj državi. I naše tvrtke na to ime plaćaju značajne iznose. Golemi nameti hrvatsko gospodarstvo stavljaju u red nekonkurentnih u odnosu na druge zemlje koje nemaju takve namete - kaže Raspudić.
– U našoj državi više je od 290 parafiskalnih nameta. Tko to može izdržati?! Oni već u startu “jedu” deset posto novostvorenog proizvoda/usluge - kaže tajnik Udruženja obrtnika Đakovo Marko Milković.
Novim zakonom od plaćanja OKFŠ-a bit će oslobođen dugogodišnji đakovački obrtnik Mario Šulina koji ocjenjuje da će to biti tek beznačajna olakšica u moru svih nameta.
- Ne znam ni sam, kao i ostali, što sve plaćamo – za šume, za spomenike, za vode..., no znam da plaćam sve, jer ne želim borbu s vjetrenjačama. Zašto plaćati održavanje spomenika? Zar spomenička baština ne bi trebala biti briga države?! Tako je i sa šumama, iz njih šumarije crpe golemo bogatstvo, a mi plaćamo “općekorisne funkcije šume”. Država je tu licemjerna - ocjenjuje Šulina.
Ispaša stoke
Osim novoga modela naplate OKFŠ-a, novi zakon o šumama, ističu u MP-u, omogućuje da se šumsko zemljište koristi za ispašu stoke i proizvodnju biomase kao novog, traženog energenta.
- Način dodjele šumskog zemljišta uredit će se uredbom Vlade RH, a najvažniji kriterij je da će se zakup dati korisniku na temelju domicilnosti te broja stoke - navode u Ministarstvu poljoprivrede.
Tolušić je izvijestio da prema novom prijedlogu zakona gradovi mogu prenamijeniti opožareno zemljište nakon deset godina i to uz suglasnost Ministarstva graditeljstva koje je nadležno za donošenje prostornih planova. Prema sadašnjem zakonu, naime, rok za prenamjenu je pet godina.
- Sve šume koje su izgorjele šumoposjednik, bio javni ili privatni, dužan je obnoviti u roku od dvije godine, s tim da su za državne šume sredstva predviđena u državnom proračunu - pojasnio je Tolušić.
Novac za tu namjenu već je osiguran u proračunu. Nadalje, uvodi se elektronička evidencija cijelog šumogospodarskog područja RH, a što, navode u Ministarstvu, pruža kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta kojeg ima 2,7 milijuna hektara. Na upit kako će nadoknaditi gubitak prihoda radi oslobađanja 181.000 obveznika OKFŠ-a i kome će zato biti umanjena sredstva, u Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju kako nije riječ o gubitku, nego o rasterećenju malih poduzetnika i obrta, a da će novac nadoknaditi učinkovitijom naplatom sredstava koju će preuzeti Fina.
Suzana ŽUPAN
OBRTNICI TRAŽE VIŠE TAKVIH POTEZA
U Udruženju obrtnika Đakovo pozdravljaju najave o oslobađanju 90 posto dosadašnjih obveznika plaćanja OKFŠ-a. “Upravo je OKFŠ često bio predmet rasprave na sastancima naših obrtnika. Potrebno je više takvih poteza i rasterećenja, odnosno što manje parafiskalnih nameta, jer oni nikome ne donose ništa. Nameti koji nemaju veze ni sa čim, jer ako vaša proizvodnja nije vezana uz iskorištavanje šume, zašto biste plaćali OKFŠ”, kaže tajnik đakovačkog Udruženja Marko Milković.
NOVOST SU I - URBANE ŠUME
Predlagatelj novog Zakona o šumama ističe i uvođenje nove kategorije – urbane šume. “U njima se mogu graditi turistički sadržaji: golf, kamp i slično, što će tom prostoru dati posebnu vrijednost te otvoriti nova radna mjesta. Osnovni preduvjet za proglašenje urbane šume, za šume unutar obuhvata kampova, golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih područja, jest da je takva namjena planirana šumsko-gospodarskim planovima”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Uvodi se i definicija šumoposjednika i podjela privatnih šumoposjednika prema veličini posjeda čime se, dodaju u MP-u, male i srednje oslobađa različitih troškova i radnji.
2,7
milijuna hektara šumskog zemljišta ima Hrvatska